Jučer smo svjedočili da će Milorad Dodik blokirati sve zakone dok se ne ispuni ono na čemu on insistira, a to je Zakon o Ustavnom sudu BiH ili, kako on voli reći, izbacivanje stranih sudija iz te institucije.

"U državi je sve stalo, nema usvajanja zakona, pa ni onih koji su u direktnom interesu građana i privrednika u oba entiteta. Politički interesi su ispred svega. S druge strane, Dodik će uskoro pred sud, pa i ne čudi komplikovanje političko-sigurnosne situacije u BiH.

Predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990, Miro Lazović, govoreći o predmetu "Kovačević protiv BiH" i žalbi koju je uputila agentica Bosne i Hercegovine pri Evropskom sudu za ljudska prava, izjavio je za televiziju Hayat da očekuje da će žalba biti odbačena.

"Jelena Cvijetić i Monika Mijić koje su podnijele taj zahtjev su to vjerovatno uradile po nalogu svojih političkih mentora. U tom zahtjevu vidim potpis Čovića i Dodika što je bespotrebno. Prenose se naši domaći nesporazumi. Ne očekujem da će Evropski sud udovoljiti tom zahtjevu. Očekujem da će biti odbačen", rekao je Lazović.

Jučer je održana sjednica državnog Doma naroda i bilo je jasno da više nema parlamentarne većine. Ukratko, po nalogu Milorada Dodika na sceni imamo blokadu države.

"Klasična blokada države. To je ono što je Dodik nagovijestio. Mislim da je taj njegov zahtjev toliko ultimativan da će ta blokada nastaviti jer taj zahtjev niko ne smije prihvatiti kao što Dodik traži. Blokada će se nastaviti. Problem je što Dodik u Domu naroda ima četiri delegata. To je jedna barijera. Država će i dalje biti u blokadi, a do kada vidjet ćemo. Morat će se uključiti međunarodna zajednica ako se te blokade nastave", ističe Lazović.

Druga važna tema o kojoj nema saglasnosti jeste državna imovina. Prije nekoliko dana članovi Predsjedništva Bećirović i Komšić najavili su rješenje koje je odmah iskritikovano od Željke Cvijanović. Država je titular prema tom prijedlogu, što je za političare u RS-u neprihvatljivo.

"To je krupno političko pitanje. Neće se lako riješiti. Dodik i sva vlast unutar RS-a ponavljaju tu tezu da je imovina riješena Ustavom, što nije tačno, i da imovina pripada entitetima. Sa druge strane, političke opcije prodržavnih stranaka zagovaraju taj princip koji su pokrenuli Bećirović i Komšić. Stavili su u proceduru donošenje Zakona o državnoj imovini i to je nešto što će Parlament trebati riješiti. Politička scena je dugo opterećena tim pitanjem. Sve se vrti oko toga, Dodik prijeti da ukoliko državna imovina pripadne BiH, da će on istog dana proglasiti nezavisnost RS-a", govori Lazović.

Lazović se dotakao i nedavnog pisma koje je Christian Schmidt, visoki predstavnik, uputio Željki Cvijanović, te iskritikovao njen rad.

"Okvalifikovao sam ga kao upozorenje od strane visokog predstavnika ili kao dodjelu žutog kartona Cvijanović da počne raditi u korist države BiH i u korist implementacije presuda Suda za ljudska prava. Međutim, problem je što oni pogrešno tumače Dejton. Izvlače ono što njima ide u korist i to je nešto što stvara problem. Dejton nije zakovan. Aneks 4 nudi dosta stvari koje treba evoluirati. Ustav BiH se mora prilagođavati trendovima i procesima, pogotovo procesima koje nameće Brisel. Ako želimo biti dio evropske zajednice onda moramo prihvatati njihove principe, a ne principe blokada. Sve se to mora prevazići. To je nešto što političari iz RS-a vide kao opasnost za sebe, svoju moć i za RS koja će morati postati jedan dio unutar BiH sa jakim državnim institucijama koje će povlačiti određene poteze. Suverenost BiH, Dodik i drugi se na neki način poigravaju, a unutrašnja suverenost podrazumijeva da je državna vlast vrhovna. Ako ćemo ići ka tome da se poštuje suverenost, nije to samo ono što traži Dodik. Mora se poštovati državna vlast, a oni ruše državnu vlast. Niko neće dozvoliti da se BiH mirno raziđe. Potrebno je da se urazume vlasti RS-a i da se pronađu rješenja koja će odgovarati svim narodima", poručio je Lazović.