Od prošle sedmice počela je s radom, gotovo inkognito, Komisija za izradu Zakona o Ustavnom sudu BiH kako bi se pokušalo dati odgovor na spor koji prijeti prerasti u ozbiljniji problem zbog kojeg bi cijela država mogla doći u blokadu ako se ne uspije postići dogovor.

Prema informacijama bliskim komisiji, radna skupina, koju je uspostavilo Ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine, već je, s obzirom na to da je sastavljena od predstavnika koji zastupaju različite strane, postavila posve različita očekivanja kako bi taj proces trebao rezultirati. Svojevrsne sugestije za smjernice rada ovoga Povjerenstva dali su i iz međunarodne zajednice, čime bi se problem mogao dodatno zakomplicirati. Najvažnije pitanje oko kojeg se lome koplja je ono oko uloge sudaca stranaca te budućeg načina odlučivanja u ovoj državnoj instituciji čija se uloga predstavlja kao jedan od njezinih najvažnijih stupova.

Nemoguća misija

U Ustavu Bosne i Hercegovine se pozicionira uloga Ustavnoga suda BiH i ona uopće nije sporna. Definira se mandat sudaca, proces imenovanja, način rada te uloga međunarodnih sudaca. Od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH 1995. godine predviđeno je da Ustavni sud BiH ima devet sudaca. Iz FBiH se biraju četiri suca, dok se iz RS-a biraju još dva suca, dok tri suca, uz suglasnost Predsjedništva BiH, bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. U dijelu koji se tiče sudaca stranaca navodi se kako se nakon pet godina od Daytona može pokrenuti procedura njihove zamjene domaćim sucima, što jasno sugerira kako se uvijek mislilo da će stranci u toj instituciji biti samo privremena kategorija. No, to do danas nije slučaj.

Jednako tako, domaći pravni stručnjaci smatraju kako se uloga sudaca stranaca jednostavno može okončati donošenjem posebnoga Zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. No, takav stav ne dijele međunarodni predstavnici uključeni u razmatranje donošenja rješenja ovoga pitanja. Oni su, kako se doznaje, stava kako se to može učiniti samo ako se promijeni Ustav BiH u dijelu koji se tiče ove institucije. A što je misaona imenica, odnosno da oni zapravo ne priželjkuju postizanje dogovora jer izmjenu Ustava BiH u zemlji nije bilo realno očekivati u posljednje dvije decenije čak ni u neospornim boljim političkim uvjetima i međunacionalnim odnosima. Samo ako se uzme u obzir da bi takve izmjene morala poduprijeti vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije, onda se unaprijed treba oprostiti od mogućnosti da se postigne bilo kakav rezultat.

Uz to, dramatično su velike razlike domaćih političara u pogledu toga kako se ti suci u Ustavni sud BiH trebaju birati, odnosno donositi odluke, a očigledne su podjele i oko uloge sudaca stranaca ovisno o tome promatraju li taj problem hrvatske, bošnjačke ili pak srpske stranke. Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, koji predstavlja dio bošnjačke kvote iz “trojke”, nedavno je iznio jasna stajališta.

Oba doma

"Taj zakon mora biti u skladu s europskim standardima. Ne dolazi u obzir, što se tiče SDP-a BiH, a siguran sam i “trojke”, da pristanemo da se na Ustavnom sudu odlučuje po nacionalnoj osnovi. Nama je potpuno jasno, kad dođemo u situaciju da ispunjavamo uvjete na putu prema Europskoj uniji, da ne možemo biti članica, a da imamo strane suce u Ustavnom sudu. Međutim, to je jedan dugotrajan proces i kad ćemo doći do toga, vidjet ćemo", objašnjava Nikšić.

Istovremeno predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik naglasio je da je Zakon o Ustavnom sudu BiH uvjet za bilo kakve daljnje europske reforme.

"Ovo je samo prva faza. Radna skupina ima rok predstaviti rješenje za pitanje stranih sudaca. To više nije test za nas, već za neke druge. Realno gledano, to nije bilo moguće uraditi ranije", rekao je Dodik.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović stava je kako bi se suce za Ustavni sud BiH trebalo birati, ne samo u Zastupničkom nego bi trebali imati i saglasnost Doma naroda. On identično kao i Dodik gleda na ulogu sudaca stranaca smatrajući da bi morali što skorije otići iz zemlje. Zanimljivo će biti vidjeti i hoće li biti moguće doći do dogovora oko načina odlučivanja sudaca u Ustavnome sudu.