Trgovački sud u Zagrebu zakazao je ročište o zaključenju stečaja Markuševac gradnje d.o.o., kompanije penzionisanog generala Ljube Ćesića Rojsa za koju je utvrđeno da nema novca za podmirenje troškova stečaja, ali i da nema ni kamiona za kojima je MUP pokrenuo potragu.  

Sudskom pozivu prethodio je izvještaj stečajnog upravnika Berislava Maksimovića u kojem se ističe da je u prethodnom toku stečaja dobio više dopisa MUP-a o toku raspisane potrage za pet kamiona MAN, Mercedes i Fiat koja su bila u vlasništvu kompanije, ali koja su tokom godina bila odjavljena. 

Stečajni upravnik ističe i da je dopisom MUP-a lani u martu bio obaviješten da vozila nisu pronađena, a ”niti raspolažu saznanjima gdje bi se mogla nalaziti, te da će u slučaju pronalaska istih biti promptno obaviješten”. U maju ove godine, pak, grupa vjerovnika donijela je odluku da se neće obustaviti potraga za vozilima koja su evidentirana kao vlasništvo Markuševac gradnja d.o.o. u stečaju te da sud na skupštinu vjerovnika pozove bivšeg zakonskog zastupnika Mladena Pešordu. No, na posljednjoj skupštini vjerovnika Pešorda nije pristupio, a stečajni upravnik predložio je podnošenje krivične prijave te zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase za namirenje troškova stečajnog postupka. 

Ljubo Ćesić Rojs je penzionisani hrvatski general i bivši saborski zastupnik. Ostao je upamćen po izjavi koju je uputio tadašnjem premijeru Ivici Račanu da sad kada je na vlasti ili kazni sve profitere ili podvuče crtu "pa 'ko je jamio, jamio". 2000. godine je izabran za saborskog zastupnika s HDZ-ove liste za dijasporu. Bio je pomoćnik ministra odbrane Hrvatske do 2000. godine. 

Rođen je u Posušju, u BiH, a 1984. godine preselio se u Zagreb gdje se zaposlio kao vozač autobusa.  

Široj javnosti postaje poznat kao vozač autobusa koji je hrvatske redarstvenike doveo na Plitvice, na "krvavi Uskrs" 1991. godine. Tada je u njegov autobus udarila tromblonska mina, ali nije eksplodirala. 

Ubrzo nakon toga je upoznao hrvatskog ministra odbrane Gojka Šuška i došao u ministarstvo odbrane kao pomoćnik ministra Šuška. Rojs je bio glavni operativac u snabdijevaju Južnog bojišta (operativni naziv za BiH), a njegova je mehanizacija uoči Oluje probijala ceste kojima su kasnije išli tenkovi na planini Dinari. 

Bio je komandant 66. inženjerijske pukovnije koja se sastojala od dvije hiljade ljudi i koja je uz pomoć mehanizacije Hrvatske vojske, preko kompanije Monitor iz Gruda, gradila ceste po Hrvatskoj. Rojs je bio i u Nadzornom odboru Hercegovačke banke, a iz rata je izašao s činom general bojnika.