Troškovi života su previsoki, od jedne plate ne ostaje ništa, novca za slanje kući više nema… Da je neko 2019. to govorio za Njemačku, vjerovatno bi ga proglasili neuračunljivim, međutim, spomenute stavke su nakon pandemije, rata u Ukrajini, novog rata u Izraelu i Palestini postale činjenica i pitanje je gdje će se sve završiti, piše Večernji list BiH. 

Ovih dana isplivala je priča, odnosno ispovijest podstanarke iz Gelsenkirchena koja je stan plaćala 719 eura, a vlasnici su je obavijestili o novoj cijeni od čak 1265 eura. Nadoplata za režije toj podstanarki iznosit će čak 4139 eura i tvrdi da se boji kako će sa svojih troje djece završiti na ulici. 

Rast, rast i samo rast 

Grijanje je najviše poskupjelo, a sve ostalo pratilo je taj rast, možda ne u tom obimu međutim, činjenica je da nema toga čemu nije rasla cijena. I uz tu cijenu vrijedi spomenuti i da se grijanje svako malo kvarilo u Njemačkoj. Pa, jesu li to bile namjerne sabotaže da država nešto uštedi ili je uistinu baš toliko kvarova bilo u prošloj sezoni grijanja, pitanje je. Kompanija za promet nekretninama LEG, koja ima 167 hiljada stanova i pola miliona stanovnika, povećala je dodatne troškove za režije svima, a samo su hladno objasnili da su se troškovi temeljili na uobičajenim prilagodbama tržišnih cijena i da je ranije najavljeno da će rasti i najamnine i režije. 

Također su kazali i kako će oni kojima se otkrije greška na računima dobiti povrat sredstava, no otkrivanje greški uglavnom ode na štetu onoga ko se žalio, što su u ovom slučaju korisnici njihovih stambenih jedinica. O problemu previsokih cijena stanova nedavno je Večernji list razgovarao i s gastarbajterom Dinom Klepom iz Jablanice. 

"Cijene najma su 'eksplodirale', dok su cijene nekretnina – kuća i stanova u padu. Nagli porast vodeće kamatne stope centralne banaka doveo je do zaustavljanja gradnje u Njemačkoj. Uz to, imali smo posljednjih godina nagli porast cijena materijala. Šta to znači ukratko; manje se gradi, manje je stanova na tržištu, cijene najma rastu. Na sve to dolazi oko milion ukrajinskih izbjeglica i milioni ostalih migranata u posljednjih 10 godina. Znači, naši ljudi konkuriraju s masom ljudi na tržištu stanova. Najamnine su i do 15 posto porasle u posljednjih pet godina. U većim gradovima, poput Berlina, Stuttgarta, Münchena, Hamburga, Kölna, ne samo da je nemoguće naći stan nego u međuvremenu i plaćati ga. Divim se svim našim gastarbajterima koji od svoje srednje plaće uspiju izdvojiti 1500 eura za najam, na koji još idu struja i internet. To su za mene istinski borci", istaknuo je Klepo.

Kaže i kako Njemačka dobrih 50 godina nije vidjela pravu krizu, od naftne krize iz 70-ih godina i sada je ponovno suočena s krizom. 

"Prvo je korona unijela nemir i ogromne izdatke u državnom budžetu. Nakon nje šok ukrajinskog rata koji naglo poskupljuje resurse, ali posebno hranu i ogrjev. Mislim da te stavke ljudi najviše osjete i ne ostaje više toliko novca od plaće na kraju mjeseca, što je i bio glavni argument za naše građane da dođe u Njemačku. Poskupljenje, pogotovo industrijske struje, dovest će do odljeva industrije u druge zemlje. Primjerice, statistička činjenica da više od 30 posto tvrtki i tvornica srednje veličine, takozvani Mittelstand, koji je srž njemačke ekonomije, planira relocirati svoju proizvodnju izvan Njemačke. Većinom se spominju Amerika, Kina, Indija, istočna Evropa. Ne piše se dobro ekonomiji u skorijoj budućnosti. Kad-tad će se ekonomska i industrijska kriza odraziti na broj zaposlenih u Njemačkoj i od inflacije će nastati deflacija", istaknuo je Klepo.

Porodica Klepo pomogla je stotinama hiljada ljudi svojim djelovanjem od 1992. godine, kad je osnovala humanitarno ufruženje, do danas, pomagala je najugroženijima iz BiH, Hrvatske… da se što bolje integriraju, nauče jezik, rade… U Njemačkoj se, kaže, promijenila i percepcija migranata. 

"Curik" umjesto "Willkommen 

"Za razliku od razdoblja 2015. – 2018., kad su ljudi s kartonskim plakatima migrantima poručivali “Willkommen, Willkommen”, naglo se mijenja cajtgajst i na njima bi trebalo pisati “Curik, Curik”. Raspoloženje u populaciji masovno se mijenja. Kapaciteti smještaja odavno su popunjeni i opterećenje socijalnih sistema je ogromno. Trenutno se subvencije za naš rad smanjuju i moguće je da će se državne usluge za migrante, u koje se ubrajaju i gastarbajteri, ubuduće sve više smanjivati. Recimo, tečajevi jezika za EU trenutačno su besplatni, non-EU nakon položenog B1 plaćaju samo jednu četvrtinu troškova. To će se sigurno promijeniti, kao i povlastice za naše ljude po pravilu zapadnog Balkana…", kazao je, među ostalim, Klepo.