Generalna skupština UN-a usvojila je većinom glasova rezoluciju kojom se traži "trenutano, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi. Četrnaest zemalja glasalo je protiv, među njima je bila i Hrvatska, što je naišlo na brojne osude u susjednoj državi. 

Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, prema saopćenju Ureda predsjednika u subotu, nije bio konsultiran niti obaviješten o tome kako će Hrvatska glasati, što je, kako se navodi, suprotno ustavnoj obavezi sukreiranja vanjske politike.  

Glasanjem protiv te rezolucije Hrvatska je obilježena kao "protivnik mira", ocjenjuje Ured predsjednika te je "nepotrebno kompromitirana nacionalna sigurnost i Hrvatska izložena potencijalnim ugrozama".  

"Veleposlanik Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima glasao je u Općoj skupštini UN-a protiv rezolucije kojom se poziva na trenutačno humanitarno primirje i zaustavljanje neprijateljstva u Gazi isključivo prema nalogu Vlade RH. Ured Predsjednika Republike Hrvatske nije bio ni konzultiran niti obaviješten o stavu koji će u ime Republike Hrvatske zastupati hrvatski veleposlanik pri UN-u", stoji u saopćenju ureda predsjednika.  

"Nije prvi puta da Vlada RH o vanjskopolitičkim odlukama ne konzultira Predsjednika Republike i tako krši svoju ustavnu obvezu sukreiranja vanjske politike Republike Hrvatske s Predsjednikom Republike. No, u ovom delikatnom slučaju Vlada RH je svojom nepromišljenom i štetnom odlukom obilježila Republiku Hrvatsku kao protivnika mira i kršitelja međunarodnog humanitarnog prava te tako nanijela dugoročnu štetu međunarodnom ugledu Hrvatske. Još je opasnije što je Vlada RH svojom odlukom nepotrebno kompromitirala nacionalnu sigurnost i izložila Republiku Hrvatsku potencijalnim ugrozama za što će morati snositi svu odgovornost", dodaje se.  

Hrvatska je, ističe se u saopćenju, trebala biti suzdržana prilikom glasanja o toj rezoluciji kao i većina država članica Evropske unije.  

"Teško je shvatiti razloge koji su naveli Vladu RH da tako očigledno odstupi od zalaganja za mir i poštivanja humanitarnog prava, osim ukoliko se i u ovom slučaju ne radi o osobnim političkim interesima i pozicioniranju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića", navodi se u saopćenju.  

U sličnom tonu reagirao je i Tonino Picula, nekadašnji šef hrvatske diplomatije u vladi Ivice Račana, a sada zastupnik u Evropskom parlamentu.  

Picula smatra da je Hrvatska trebala glasati suzdržano, poput dobrog dijela zemalja članica Evropske unije, jer to ne bi mijenjalo suštinu, a to je da "Hrvatska smatra kako Izrael ima legitimno pravo da se brani, što je nedavno naglasio i Europski parlament".

"Ali moraju biti uspostavljeni humanitarni koridori za Gazu, ne smije se dopustiti da u vojnoj akciji stradaju civili, a isto tako ne smije se sve Palestince izjednačiti s Hamasom. Naravno da zbog NDH moramo biti pažljivi u odnosima s Izraelom, ali onda dosljednost treba pokazati prilikom svakodnevnog ustaševanja ili kod posljednjeg istupa Ivana Penave. Isto tako, imamo islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, za koju se zalažemo da uskoro dobije datum početka pregovora s Europskom unijom. A u Federaciji BiH hrvatske i bošnjačke stranke surađuju pa je i zbog toga trebalo pokazati jednu vrstu obzira", smatra Picula.