Treća vanredna sjednica u aktuelnom mandatu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bit će održana danas, u čijem je najavljenom dnevnom redu rebalans ovogodišnjeg budžeta Federacije.

Rebalans je predložila Federalna vlada, kao i prateći akt, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta.

Oba ova akta prihvatio je većinom glasova Predstavnički dom na maratonskoj sjednici započetoj ujutro 25. oktobra i okončanoj rano ujutro idućeg dana oko 4.00 sata iza ponoći.

Da bi stupili na snagu, Dom naroda mora u istovjetnim tekstovima kakvi su odobreni  u Predstavničkom domu prihvatiti i rebalans i izmijenjeni zakon o izvršenju budžeta.

Predstavnički dom je na navedenoj maratonskoj sjednici prihvatio većinom glasova prijedlog Vlade da rebalansirani ovogodišnji budžet Federacije iznosi ukupno  6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na sadašnji budžet.

Obrazlažući zašto je rebalans predložila po hitnom postupku, Vlada je navela revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. i indirektnih poreza, kao i mjere Evropske centralne banke u borbi s inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa) te nemogućnost realizacije pojedinih rashoda koji su na osnovu usvojenih amandmana postali sastavni dio važećeg budžeta FBiH za 2023.

U obrazloženju Ministarstva finansija navedeni su ključni razlozi za rebalans a podrazumijevaju otklanjanje tehničkih grešaka na pojedinim ekonomskim kodovima u budžetu i Zakonu o izvršavanju budžeta, nastalih posljedično usvajanjem amandmana tokom parlamentarne procedure usvajanja sadašnjeg budžeta; zatim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata, kao i Odluke o vanrednom usklađivanju penzija u procentu 3,9 te njene primjene od maja 2023.

Razlozi su i povećanje iznosa za kamate u otplatama vanjskog duga usljed rasta euribora te potreba za dodatnim novcem u primjeni Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kao i potrebno povećanje iznosa u Fondu solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

S obzirom na to da je Vlada Federacije BiH na trećoj sjednici 19.5.2023. donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija 3,9 posto, počev od isplate majske penzije, za ovo usklađivanje treba osigurati dodatnih 69,6 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini, navedeno je između ostalog iz Vlade.

Osim toga, usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom došlo je do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4. 2023. godine te je pored planiranih 160 miliona KM, potrebno osigurati još oko 67 miliona KM.

Navedena maratonska sjednica Predstavničkog doma, na kojoj je rebalans odobren većinom glasova, protekla je dobrim dijelom u znaku rasprave o potrebi Fonda solidarnosti za dodatnim novcem radi izdvajanja za liječenje najteže oboljelih pacijenata u Federaciji, odnosno za nabavku njihovih lijekova protiv karcinoma, reumatskog artritisa i drugih teških oboljenja. Rečeno je da do kraja godine nedostaje oko 70 miliona KM za eliminisanje liste čekanja na nabavku skupih medikamenata i drugih potrepština koje oboljeli ne mogu priuštiti sami.

Vlada FBiH je rebalansom predvidjela za te namjene dodatnih deset miliona KM Fondu solidarnosti te pozvala i kantonalne nivoe da se pridruže rješavanju problema.

U Predstavničkom domu je iz klupa većine rečeno da aktuelna Vlada nije mogla za nekoliko mjeseci od formiranja riješiti tako krupan problem, ali da treba pozdraviti njena sadašnja nastojanja da ga umanji koliko može.

Zastupnička rasprava je dovela i do podatka da od osnivanja 2002. godine, u Fond solidarnosti nije uplaćeno oko 1,5 milijardi KM, što je dan ranije novinarima kazao i zastupnik Dragan Mioković.

ZASIJEDA I PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi na sjednici trebalo da razmatra Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Članovi Kolegija nisu postigli suglasnost o principima predloženog zakona, pa će se poslanici o njemu izjašnjavati u drugom krugu glasanja.

Predloženim zakonom vrši se objedinjavanje postojeće regulative u jedan zakon kojim se sistemski definira ta oblast.

Donošenjem tog zakona omogućava se uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, koji se vrše putem diplomatije - naveli su predlagači.

Pred poslanicima bi se danas trebao naći i Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, koji je također predložilo Vijeće ministara BiH.

Poslanici su na prošloj sjednici razmatrali principe predloženog zakona, ali je on zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasanja upućen Kolegiju na usaglašavanje.

Članovi Kolegija nisu postigli suglasnost, pa će se poslanici o njemu izjašnjavati u drugom krugu glasanja.

Predloženi zakon pojednostavljuje i ubrzava proceduru sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i prati pravni sistem EU i Bečku konvenciju u ovoj oblasti.

Prijedlogom zakona precizira se način sklapanja međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina, оd pokretanja postupka, pregovaranja, parafiranja i potpisivanja ugovora do stupanja na snagu, ratifikacije, primjene, objavljivanja, deponiranja i svih drugih postupaka u procesu njihovog zaključivanja.

Istovremeno se uvode zakonski rokovi za postupanje nadležnih tijela koja učestvuju u njegovoj pripremi i primjeni, što je izuzetno važno s obzirom na to da se u idućem periodu očekuje povećanje broja, posebno multilateralnih konvencija kojima se pristupa u procesu približavanja EU-u i jačanju saradnje s NATO-om - naveli su iz Vijeća ministara BiH.

Pred poslanicima bi se trebao naći i Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2022. godinu, kao i Izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2022. godinu.

Na dnevnom redu bi, između ostalog, trebalo da se nađe i Informacija o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za prvih šest mjeseci 2023. godine, čiji je podnosilac Ministarstvo sigurnosti BiH.