Evropska komisija među prioritetima ostavlja i izmjene izbornog zakonodavstva, naročito one koje se tiču integriteta, no u fokusu političara, naročito HDZ-a Bosne i Hercegovine, jesu političke izmjene. Međutim, iako je ovo pitanje godinama u fokusu, stavovi političkih aktera o tome kako ga riješiti - nisu približeni.

Interesi različiti, a povjerenje građana u integritet izbornog procesa sve je manje. Možda su zahtjevi Evropske komisije da ovo pitanje što prije bude riješeno povod za dogovor uprkos neslaganjima. I prije Izvještaja, vratio je za sto pitanje Izbornog zakona Dragan Čović i prioritete HDZ-a BiH

„Za nas je prioritet u izmjeni Izbornog zakona legitimno predstavljanje. Prioritet svih prioriteta. O ovim tehničkim, integritetu izbornog procesa, ali što će biti značajnije za integritet od legitimnog predstavljanja?“, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

„Provođenje jedne cjelovite izborne reforme koja zahtijeva kako presude Evropskog suda za ljudska prava tako i odluke Ustavnog suda BiH“, istaknula je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH).

„Moj san je građanska država, jedan predsjednik, bez kantona, bez eniteta, samo s lokalnim zajednicama. Čović i Dodik sanjaju neke druge snove. Ponavljam, nije dobro da mi drugim ljudima prodajemo svoje snove“, poručio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).

Umjesto snova, građani i EU očekuju konkretne poteze. Prvo integritet. I tu će, kakvo je trenutno stanje, umjesto politike opet odlučivati visoki predstavnik.

„Ako negdje treba Schmidt reagovati, treba reći - dobro, svi vi, lideri partija, na jednu stranu, građani su važni, nećete više krasti - i neka donese te izmjene“, ističe Konaković.

Organizacija civilnog društva traže ova rješenja od Parlamentarne skupštine BiH zbog rješavanja problema izbornih krađa. Parlamentarna skupština BiH isto je nedavno zatražila od Vijeća ministara BiH. Nade ima, ali ne i rješenja. Konaković zato već spominje visokog predstavnika. Radna grupa formirana prije nekoliko mjeseci sastoji se od članova SDP-a, HDZ-a BiH i SNSD-a, a stranačko odlučivanje mnogi smatraju problemom.

„Ono što je zabrinjavajuće jeste što su vrlo često dogovori oko izmjena Izbornog zakona svedeni na, možemo reći, dogovore između političkih partija ili, što je još gore, između tri čovjeka iz političkih partija“, kaže za FTV Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću Koalicije Pod lupom.

Stranački interesi, izgleda, još su preči od građanskih. Problem u vezi sa digitalnim glasanjem mogla bi predstavljati i Agencija za zaštitu ličnih podataka, čiji je direktor bivši savjetnik Milorada Dodika. Iz Agencije su ranije poručili da uvođenje digitalne tehnologije neće dozvoliti, jer postoje određeni rizici ukoliko dođe do nezakonite obrade podataka, a posebno ako kontrolor ne omogući sigurnosne mjere.

„Ja ne znam na koji član se poziva Agencija za zaštitu ličnih podataka. Ali sigurno - ako postoji, to onda to treba mijenjati u Zakonu o zaštiti ličnih podataka, jer neke stvari moraju biti apsolutno javne i dostupne svim građanima ove države“, poručuje Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Ipak, na narednim lokalnim izborima na 160 biračkih mjesta bit će isproban digitalni način provođenja izbora, a Šehić očekuje da do izbora 2026. sve bude spremno i potpuno digitalizirano kao i u nekim drugim zemljama. Legitimno predstavljanje jednima, digitalno glasanje, prebrojavanje i provedba presuda domaćih i stranih sudova svima. Kako god, zbog preporuke da u izbornoj godini, što naredna svakako jeste, nema izmjena - vremena je ostalo veoma malo.

Bilo kako bilo, Konakovićeva „građanska“ država s jednim predsjednikom nema nikakve veze s Čovićevim „legitimnim“ predstavljanjem…