Tribina "Islam i izazov pluralizma u globaliziranom svijetu", u organizaciji Fakulteta islamskih nauka, Gazi Husrev-begove biblioteke, međunarodne inicijative ResetDoc i Fondacije Moulay Hicham, održana je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, saopćila je agencija MINA.

Ova tribina je dio istoimene konferencije čiji je cilj predstaviti istraživanja radne grupe o islamu i pluralizmu, kao komponentu multireligijskog i komparativnog projekta "Teologije i prakse pluralizma" međunarodne inicijative ResetDoc.

Uvodna obraćanja održali su prof. dr Ahmet Alibašić s Fakulteta islamskih nauka, izvršni direktor i jedan od osnivača Reset DOC-a Giancarlo Bosetti, kao i osnivač i predsjednik fondacije Prince Moulay Hicham.

"Pluralizam je danas u svijetu, pa i kod nas, pod pritiskom, kao i mnoge liberalne vrijednosti. To je rezultat, najvećim dijelom kod nas, trauma koje smo imali i zapravo našeg neuspjeha da upravljamo svojim razlikama. I naše iskustvo i nauka nas uče da je pluralnost dobra, međutim, ako ne znamo da upravljamo svojim razlikama, onda imamo traume od toga. Tako smo došli u situaciju da je jedna blagodat pretvorena u izvor našeg prokletstva. Ono što danas ovdje pokušavamo da postignemo jeste da taj proces vratimo na pravi kolosijek, kako bismo počeli ponovo da cijenimo naše različitosti", kazao je Alibašić.

Dodao je da na tom putu postoji nekoliko važnih koraka.

"Jedan od njih je da prihvatimo i priznamo jedni druge kao ljudska bića koja imaju pravo da u skladu sa svojom savješću traže spasenje. Drugo, da je sudac svima nama u našim razlikama Dragi Bog, i to na Sudnjem danu, ne ovdje. I treće, do tog Sudnjeg dana trebamo se pripremati na način da se natječemo u dobru, ko će biti bolji, ko će biti brži, a ne da razumijemo naše takmičenje kao rundu boksa u kojoj trebamo drugog oboriti. To je lakše reći nego postići. Ovdje su se ovi stručnjaci okupili da nam pomognu da promislimo kako da dođemo do tog cilja", poručio je Alibašić.

Hicham je kazao kako je dugo vremena mislio da se religija povlači sa globalne scene u sekularnim državama.

"Ali mislim da vidimo da su ljudi veoma povezani s vjerom i žele živjeti unutar vjere, ali žele živjeti na način koji se uklapa u njihove potrebe modernog svijeta, to je na ličnom nivou. Na državnom nivou, država se mora prilagoditi vjeri, ali u isto vrijeme mora se napraviti demokratski balans, održati nezavisnost vjere i države. Na regionalnoj sceni, gdje vidimo povratak vjere, ja nisam zagovornik sukoba civilizacija, vjera je također prisutna. Zbog svih ovih razloga, građani svih država moraju biti uključeni u ova pitanja, tražiti načine kako da žive svoju vjeru onako kako ima odgovara, ali da isto tako prihvate druge i pokažu toleranciju prema njima", kazao je on.

U okviru panela govorili su Jose Casanova, Jocelyne Cesari, Prince Moulay Hicham, prof. dr. Ahmet Alibašić, prof. dr. Nedžad Grabus, Mohsen Kadivar i Jerusha Rhodes.

"Mi smo sretni da je Fakultet islamskih nauka, na čelu s dekanom dr. Mustafom Hasanijem i kolegom Alibašićem, uspjeli organizirati u Sarajevu ovako značajnu konferenciju. Sarajevo je po svojoj strukturi već pet, šest stoljeća pluralističko i pluralno mjesto, unutar ovog našeg prostora. Islam jeste za nas kao Bošnjake, kao narod koji živi u Bosni i Hercegovini, izrazito važan, ali to je velika svjetska religija, civilizacija. Islam komunicira i sa drugim religijama i važno nam je da i mi u Bosni i Hercegovini razumijemo te procese, šta se događa u svijetu. Svi govore da se dešavaju nove prekompozicije svijeta. Ako hoćemo o tome govoriti, onda je, dakako, važno da i mi u našoj državi razumijemo koji su to procesi, otvaramo neke kritičke valorizacije, teologija, etika", izjavio je prof. dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski.

Postoje produkti koje proizvode ljudi, dodao je muftija, naglašavajući da ti produkti, odnosno načini mišljenja ili prakse, mogu biti problematizirani.

"Mi kao ljudi imamo obavezu da to partikuliramo, provjeravamo i kad to radimo sa ljudima koji se bave ovim pitanjem, koji dolaze iz naprednog dijela svijeta kojem mi težimo, u smislu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, gdje će postojati još veća problematika inkorporiranja islama u širu zajednicu, u evropsku, pogotovo nas autohtonih muslimana, važno je da vidimo kako o tome misle ljudi u Evropi, akademski građani. Ovo je prilika da se susretnemo s nekim ljudima. Znanost je bez granica, ljudi na svim akademskim frontovima i ustanovama postavljaju pitanja, evo i mi u Sarajevu postavljamo pitanja i nadamo se da ćemo, ako Bog da, imati dobre odgovore", poručio je prof. dr. Grabus.

Casanova je ocijenio da „već 30 godina gledamo deprivatizaciju religije, religija ulazi u javnu sferu života i učestvuje u javnim problemima i moralnim pitanjima. To je dobro“.

"U isto vrijeme, globalizacija spaja sve religije. One se moraju međusobno prihvatiti i to je jedan proces. Ja to nazivam globalnom denominacijom religija gdje jedni druge nazivaju pravim imenima. To je proces koji je veoma važan. Danas, vjerske grupe su često bolje u vođenju međusobnih razgovora nego sekularne političke grupe", naglasio je on.

Panelisti su razgovarali o rezultatima radne grupe o islamu i pluralizmu pozivajući se kako na unutarnju tako i spoljnu raznolikost, fokusirajući se na sunijsko-šiijske odnose, rod, blasfemiju/bogohuljenje i apostaziju/odmetništvo.

Također su se upustili u poređenje sličnih izazova u katoličkoj, pravoslavnoj i jevrejskoj tradiciji.