Nova studija povezuje visceralno ili trbušno salo nastalo u četrdesetim i pedesetim godinama života s kasnijom dijagnozom Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici ističu da krivac za to nije bilo kakva nakupljena masnoća. Pojasnili su da je riječ o trbušnoj masnoći nakupljenoj duboko u abdomenu koja okružuje trbušne organe, a poznata je i kao visceralna masnoća te je treba razlikovati od one potkožne koja se nalazi neposredno ispod kože.

Istraživači koji su radili na ovoj studiji otkrili su da trbušna masnoća izaziva upalu koja može utjecati na mozak i biti preteča ranih stadija Alzheimerove bolesti desetljećima prije nego što se oni manifestiraju.

- Već neko vrijeme znamo da s povećanjem obujma trbuha centri za pamćenje u mozgu postaju sve manji, rekao je dr. Richard Isaacson, neurolog na floridskom Institutu za neurodegenerativne bolesti koji proučava Alzheimerovu bolest, ali nije sudjelovao u studiji.

Rezultati studije predstavljeni su na godišnjoj konferenciji Radiološkog društva Sjeverne Amerike u Chicagu.

Istraživači su proučavali stanje 54-vero kognitivno zdravih sudionika studije u dobi od 40 do 60 godina, čiji je prosječni indeks tjelesne mase (BMI) iznosio 32.

U onih s većim omjerom visceralnog i potkožnog masnog tkiva zamijećene su i više razine amiloidnog proteina (koji se povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti) u dijelu mozga u kojemu se bolest manifestira kada se pojavi prvi put.

Čini se da je ta masnoća izazvala i upalu mozga, što je još jedan okidač za razvoj Alzheimerove bolesti.

Sve navedeno češće je uočeno u muškoj populaciji, a rjeđe u žena. Pokazalo se da su ta stanja bila povezana s promjenama u mozgu pacijenata punih 15 godina prije nego što su se pojavili najraniji simptomi Alzheimerove bolesti.

- Istodobno treba istaknuti da se visceralna mast može izgubiti i da dobro reagira na promjene u prehrani, kao i na tjelesnu aktivnost, rekao je jedan od autora studije dr. Cyrus Raji, izvanredni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Washington u St. Louisu.