Prebogata prošlost Salone, nekada glavnoga grada rimske provincije Dalmacije, intrigira svakim danom, kada god zabijete "mašklin" u zemlju, ali i pod vodom, tako da su na ušću Jadra ovih dana privedena kraju i arheološka istraživanja čiji je cilj bio pronaći tragove antičke luke.

I, kako saznaje "Slobodna Dalmacija" od arheologa, istraživanja su prošla uspješno budući da su pronađeni nalazi koji potvrđuju dosadašnju pretpostavku da se upravo tu nalaze ostaci nekadašnjeg salonitanskog porta.

Ronilački klub "Špinut" iz Splita je u saradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) provodio hidroarheološka istraživanja u podmorju Vranjica i Solina.

Istraživanja je vodio Miroslav Gogala iz MHAS-a, a učestvovali su ronioci Bruno Stanić, Stipe Boban, Ante Radica i Davorka Vela, zatim Miroslav Katić, muzejski direktor, te MHAS-ovci Antonija Kovač i Dalibor Burić.

Cilj istraživanja je bio pronaći tragove salonitanske luke koju u pisanim historijskim izvorima spominje grčki historičar i geograf Strabon i to kao Delmatsku luku. Naime, prije osnivanja rimske Salone na području Solina, Kaštela i Klisa postojalo je više važnih ilirskih naselja – gradina.

Jedna od njih je bila na brdu Sutikva iznad Novoga groblja u Solinu i njoj je najvjerovatnije pripadalo i prahistorijsko lučko naselje u Vranjicu. Arheolozi još sa sigurnošću nisu našli tragove te starije luke, a ni o onoj nešto kasnijoj, antičkoj, se ne zna previše - arheolozi pokazujući fotografije pronađenih ulomaka na ušću Jadra poput ostatka antičkog drvenog pilona na dnu riječnog korita, ulomak ukrašenog kamenog nadvratnika ili velikog bloka antičkog praga.

Veliki blok antičkog praga (Foto: Miroslav Gogala)

"Sedamdesetih godina, tijekom izgradnje velikih naftnih spremnika u Vranjičkom blatu, pronađeni su ostaci kamenih blokova koji su najvjerojatnije ostatak antičke obale salonitanske luke. Očito je donji tok Jadra meandrirao i mijenjao svoj tok. O luci više doznajemo iz povijesnih izvora", navodi Gogala dodajući kako je do sada bilo istraživanja o toj temi, primjerice u Vranjicu i Kaštelima, ali na samom ih ušću nije bilo, dok su nalazi povezani uz postojanje luke do sada pronađeni tek sporadično i u sklopu drugih tematskih istraživanja.

"Ova istraživanja su potvrda naših pretpostavki da su se ovdje nalazili ostaci antičke luke", ističe voditelj, navodeći historijske podatke o luci.

Naime, od kraja 2. stoljeća prije nove ere s razvojem rimskog vojnog uporišta u Saloni se razvija i luka. Ona je bila vrlo važna za opskrbu vojske koja je započela neke od prvih ratova s ilirskim plemenom Delmati.

Kada je Salona postala glavni grad rimske provincije Dalmacije i njena luka je dobila na važnosti. Vjerovatno je prikazana na čuvenom Trajanovu stupu u Rimu. Spominje se i u Dioklecijanovu ediktu o cijenama (veze sa Nikomedijom i Aleksandrijom – početak 4. stoljeća poslije Krista). Sredinom 6. stoljeća je u Salonitanskom zaljevu potopljena flota Istočnih Gota.

Sve je to potaknulo arheološka istraživanja akvatorija Vranjica i Solina. Ove godine posebna pozornost usmjerena je na ušće Jadra gdje su ranije primjećeni tragovi suhozida s ugrađenim antičkim arhitektonskim kamenim ulomcima-spolijama.

Riječ je o velikim ulomcima ukrašenog kamenog nadvratnika velike građevine, možda nekog hrama, zatim bazi mramornog stupa, ulomcima stupova i velikom bloku antičkog praga.

Ostatak antičkog drvenog pilona na dnu korita rijeke Jadro (Foto: Miroslav Gogala)

Moguće je da se radi o arhitektonskim dijelovima neke monumentalne građevine koja se nalazila u salonitanskoj luci - smatra Gogala, dodajući kako su u riječnom koritu nađeni i drveni piloni zabijeni u muljevito dno koji su karakteristični za rimska lučka postrojenja.

Ulomak ukrašenog kamenog nadvratnika (Foto: Miroslav Gogala)

Sekundarno ugrađena baza stupa u suhozid (Foto: Miroslav Gogala)