Dok se istraga o oštećenju kritične infrastrukture Baltičkog mora nastavlja, finski ministar evropskih poslova Anders Adlercreutz rekao je da je teško povjerovati da je sabotaža podmorskog gasovoda bila slučajna — ili da se dogodila bez znanja Pekinga.

"Ja nisam pomorski kapetan. Ali mislim da biste primijetili da vučete sidro za sobom stotinama kilometara", rekao je Adlercreutz u intervjuu u četvrtak u Briselu. "Mislim da sve ukazuje da je to bilo namjerno. Ali naravno, do sada to niko nije priznao".

Finska i Estonija istražuju pucanje Balticconnector-a, 77 kilometara dugog plinovoda koji povezuje dvije članice NATO-a ispod Baltičkog mora. On je oštećen oko 7. do 8. oktobra, zajedno sa dva telekomunikaciona kabla koji povezuju Estoniju sa Finskom i Švedskom.

Istraga finskih vlasti identificirana je kao glavnog osumnjičenog kineski kontejnerski brod Newnew Polar Bear, za koji se vjeruje da je vukao svoje sidro preko dna Baltičkog mora, presjekavši kablove i plinovode. Sidro — koje je teško 6.000 kilograma — izvađeno je nekoliko metara od mjesta oštećenja.

Finska i Estonija od tada su u kontaktu sa kineskim vlastima tražeći njihovu saradnju u istrazi. Baltic Times je ranije ove sedmice izvijestio da su dvije evropske zemlje zatražile da pošalju predstavnike u Peking da istraže brod, koji je trenutno na putu za kinesku luku.

Adlercreutz je rekao da ne može spekulirati o tome da li je akciju odobrila kineska vlada. Ali skori povratak broda u Kinu postavlja neka pitanja, rekao je.

"Kada bih ja kao kapetan uradio nešto što kineska vlada ne bi odobrila, onda bih bio zabrinut da se vratim sa svojim brodom u Kinu", rekao je.

Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur izrazio je slično mišljenje u intervjuu za švedski javni servis SVT prošlog mjeseca, rekavši da je kapetan broda sigurno "shvatio da nešto nije u redu" nakon što je vukao sidro duže od 180 kilometara.

Poslije više od godinu dana nakon što su plinovodi Sjeverni tok koji povezuju Rusiju i Njemačku oštećeni u nekoliko eksplozija, incident na Balticconnectoru izaziva veću zabrinutost u pogledu sigurnosti kritične podmorske infrastrukture i mogućih mjera za njihovu zaštitu od vanjske sabotaže. Nijedan krivac za napad na Sjeverni tok nije identificiran uprkos međunarodnoj istrazi.

Adlercreutz je rekao da bi trebalo postojati "više zaštite" ove vrste infrastrukture, na primjer u smislu boljeg nadzora sumnjivih brodova. Ali postoje ograničenja za ono što se može učiniti, dodao je.