Visina plata i životni standard među najčešćim su temama rasprava u zemljama regiona.

Dok troškovi života rastu, a mnogi građani jedva uspijevaju pokriti mjesečne izdatke, pogled na primanja u bogatijim evropskim državama često otvara pitanje koliko Balkan zapravo zaostaje i hoće li se taj jaz ikada smanjiti.

Posebno je zanimljivo uporediti države koje su nam geografski blizu s onima u koje su generacije ljudi odlazile u potrazi za boljim životom. Razlike su i dalje velike, a karta koja prikazuje prosječne mjesečne neto plate u evropskim državama tokom 2026. godine ponovno je pokrenula raspravu o tome kakva je budućnost Balkana.

Na Redditu, u zajednici AskBalkans, objavljena je karta uz pitanje: "Mislite li da će Balkan ikada stići ostatak Evrope po neto platama?"

Prikazani podaci izazvali su lavinu komentara, ali rasprava se ubrzo udaljila od samih iznosa. Brojni korisnici počeli su propitivati njihovu vjerodostojnost, tvrdeći da pojedine brojke ne odgovaraju stvarnom stanju u njihovim državama.

Evropske plate

Prema karti, na vrhu liste nalazi se Danska s prosječnom neto platom od 4.670 eura, a slijede Luksemburg s 4.086 eura, Island s 3.871 eurom i Norveška s 3.828 eura. Među državama s visokim primanjima ističu se i Austrija s 3.778 eura, Nizozemska s 3.771 eurom te Njemačka s 3.008 eura.

Hrvatska je na karti prikazana s prosječnom neto platom od 1.555 eura, dok je Slovenija znatno ispred s 1.723 eura. U Srbiji je prikazan iznos od 1.025 eura, u Crnoj Gori 1.040 eura, u Bosni i Hercegovini 900 eura, Sjevernoj Makedoniji 772 eura, a u Albaniji 723 eura.

Ipak, mnogi učesnici rasprave upozorili su da bi ove brojke trebalo uzeti s velikom dozom opreza. Jedan korisnik posebno je izdvojio Italiju.

- Italija 2,6 hiljada, ahahaha. Možda Milano, ali ostatak sjevera sigurno je ispod 2.000 eura. Jug je još i slabiji, oni su na nivou Balkana kao što je prikazano na ovoj slici, što je također laž -  napisao je.

Sporne brojke

Slične primjedbe stigle su i iz Belgije. Jedan korisnik utvrdio je da prikazani iznos za tu državu uopće ne odgovara neto platama, već bruto primanjima. Dodao je kako je, prema njegovom iskustvu, iznos koji ljudima ostaje nakon troškova života znatno drugačiji od onoga što sugeriše karta.

Posebno oštre kritike odnosile su se na izvore podataka. Jedan učesnik rasprave poručio je da su brojke nepouzdane te da je njihov autor koristio internetske kalkulatore za izračun plata.

- Ako provjerite reference, podaci su katastrofalni. Koristili su online kalkulatore kako bi došli do tih brojki. Osim toga, podaci nisu u potpunosti ni iz 2026. godine. Polovina ih je iz 2026., a ostatak seže sve do 2022.- upozorio je.

Korisnik iz Rumunije je situaciju u svojoj zemlji opisao prilično pesimistično.

Prema njegovim riječima, možda Hrvatska ili Slovenija imaju prostora za približavanje bogatijim evropskim državama, ali za Rumuniju je budućnost znatno neizvjesnija.

- Mi smo u Rumuniji doslovno naj**ali. Pravo je pitanje hoćemo li se uspjeti izjednačiti s Burkinom Faso - napisao je, a potom dodao kako se, šalu na stranu, može zaključiti da budućnost njegove zemlje ne izgleda svijetlo.

Reakcije građana

S druge strane, javili su se i korisnici koji smatraju da pojedine države na karti zapravo stoje bolje nego što prikazani podaci sugerišu.

- Barem za Bugarsku mogu pouzdano reći da ljudi žive puno, puno bolje nego što ova slika prikazuje. Postoji ogromna siva ekonomija. Ljudi su na ugovorima prijavljeni na manje iznose, a razliku do dogovorene plate dobijaju u gotovini - objasnio je.

Drugi korisnik dodao je kako je slična situacija i u Srbiji te da bi volio kada bi postojala statistika plata utemeljena na anketama, kao što postoji za nezaposlenost.

Jedan korisnik iznio je prilično pesimističan pogled na mogućnost približavanja životnog standarda najrazvijenijim evropskim zemljama, smatrajući da stanovnici bogatijih država ne bi željeli da se takve razlike potpuno izgube.

- U kojem univerzumu mislite da bi Nijemci dobrovoljno dopustili nama majmunima da imamo potpuno iste plate, kvalitet života i kupovnu moć kao oni, čak i kada bi se radilo o hipotetski ravnopravnim uslovima - napisao je, prenosi Dnevno.