Dugoočekivana ukrajinska protivofanziva započela je početkom juna, nakon višemjesečnih nagađanja o tome kad će krenuti i koji će biti njezini ciljevi. Međutim, već dvije sedmice od njenog početka postalo je jasno da kontraofanziva ne ide po planu i da nema svijetlu budućnost.

Sastanak u Bruxellesu 15. juna između američkog ministra odbrane Lloyda Austina i ukrajinskog kolege Oleksija Reznikova otkrio je da je Washington nezadovoljan potezima koje je Kijev u tom trenutku povlačio na terenu.

Devet novih brigada

Austin je Reznikova rešetao pitanjima, od toga zašto ukrajinske snage ne koriste opremu za razminiranje koju im je Zapad isporučio i zašto Ukrajinci ne upotrebljavaju dim za prikrivanje napredovanja. Suočen sa sve većim frustracijama američkog kolege, Reznikov je poručio da su ukrajinski vojni zapovjednici ti koji donose odluke te da su bez zračne podrške ograničeni u napredovanju.

Lloyd Austin (Foto: Win Mcnamee/Getty Images Via AFP)

The Washington Post je intervjuirao više od 30 visokih zvaničnika iz Ukrajine, SAD-a i zemalja članica EU, koji su otkrili da je Washington otpočetka bio uključen u vojno planiranje ukrajinske protivofenzive. Konačne odluke ipak su donosili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, vrhovni vojni komandant Valerij Zalužni i drugi ukrajinski komandanti.

Razgovori o proljetnoj protivofanzivi počeli su još u jesen 2022. Na Austinovo pitanje što je ukrajinskim snagama potrebno u kontraofanzivi, Zalužni je kao iz topa odgovorio: "Hiljadu oklopnih vozila i devet novih brigada, obučenih u Njemačkoj i spremnih za bitku".

"To je bilo gotovo nemoguće osigurati", rekao je tad Austin. Početkom godine ukrajinski, američki i britanski zvaničnici počeli su s ratnim vježbama u Njemačkoj. Održali su ukupno osam vježbi, koristeći se specijaliziranim softverima, budžetskim tablicama u Excelu ili jednostavno pomičući figure po karti.

Kroz simulacije ratnih operacija, zapadnim zvaničnicima ubrzo je postalo jasno da bi za Ukrajinu najbolje bilo da koncentrira svoje snage na jedan strateški cilj, odnosno da pokrene masovni napad do Azovskog mora, čime bi prekinula kopneni most od Rusije do Krima, kritičnu rusku opskrbnu liniju. Najoptimističniji scenarij za presijecanje tog kopnenog mosta bio je 60-90 dana. Vježbe su predviđale da će to biti teška borba u kojoj će Ukrajina izgubiti 30-40 posto svojih vojnika i opreme.

Teška borba

Američki zvaničnici bili su uvjereni da će još više ukrajinskih vojnika biti ubijeno ako se protivofanziva pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja. Pentagon je htio da napad započne sredinom aprila, no Ukrajinci su oklijevali, inzistirajući da nisu spremni za ofanzivu bez dodatnog oružja i obuke.

Volodimir Zelenski (Foto: Pool /ukrainian Presidentia/Zuma Press/Profimedia)

Umjesto usmjerenog napada prema Azovskom moru, ukrajinski zvaničnici su vjerovali da njihove snage moraju napasti tri različite tačke duž fronte od oko hiljadu kilometara - južno prema Melitopolju i Berdjansku te istočno prema Bahmutu. Amerikanci su na kraju ipak popustili i pristali podržati Ukrajince u njihovu naumu.

"Oni poznaju teren. Oni poznaju Ruse. To nije naš rat", rekao je visoki američki zvaničnik za WaPo. Naposljetku se pokazalo da su mnogi u Ukrajini i na Zapadu podcijenili sposobnost Rusije da se oporavi od gubitaka na bojnom polju, što je dovelo do toga da je ukrajinska protivofanziva napredovala vrlo sporo i postigla male dobitke.