Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obratio se javnosti te najavio da ukoliko političke elite u narednim danima ne dogovore izmjene Izbornog zakona koje se tiču izbornog integriteta, on će ih nametnuti, prenosi N1.

“2023. godina se bliži kraju, mislim da je BiH imala izvanrednu godinu, zahvaljujem svima koji su radili na tome da zemlja ima evropsku budućnost, posebno organima vlasti, jer su ubrzali procese donošenja zakona. Ako sam dobro shvatio prošla Vlada (Vijeće ministara) donosilo je dva zakona godišnje, ovo donosi i do deset, pohvale. Ipak sve ovo još nije dovoljno”, kazao je Schmidt.

Zahvalio se i Evropskoj komisiji što su uradili toliko, ali treba se ukazati na to da ovo nije samo da Evropa dođe i nudi, ovo je zahtjev za saradnju, u narednim mjesecima će se zahtijevati dosta posla. Ovdje, ne u Briselu, kazao je Schmidt.

“Osnivači EU su kazali ‘ne radimo da formiramo vlade, nego da spojimo ljude’, i to je ono što ja želim reći danas. Ja nisam danas ovdje u ime vlasti, ja vidim sebe kao nekoga ko vodi računa interesima građana, i svi oni koji su imenovani i izabrani da služe građanima. Stoga moram jasno naznačiti da postoje dva ključna interesa, jedna od njih je da Izborni zakon mora biti precizan, korektan, transparentan. Nažalost ljudi u BiH nisu mogli da se slože da donesu paket integriteta, potreban je bolji izborni i pravni okvir. Podsjećamo ih stalno na to, no uzalud. Ja mislim da moramo očekivati da političke elite daju odgovore na ova pitanja, ovo nisu komplikovane stvari. Glas građana mora da se poštuje, ali ne onako kako bi drugi željeli”, poručuje.

Od ključne su važnosti fer i korektni izbori. Građanima se mora dati mogućnost da glasaju na taj način, svaki glas da se računa, da se učvrste mjere protiv izbornih prevara. “Mi gubimo ukoliko ne djelujemo, gubimo povjerenje birača u izborni proces”.

Potom je Schmidt najavio donošenje nove odluke.

“Imam poštovanje prema Parlamentu, ali danas je moj posljednji poziv da donesu ove izmjene, ako ne isteći će vremenski rokovi i ja ću smatrati da je to nepoštivanje birača. Ukoliko domaći organi ne nađu rješenje, sada, ne u narednom mjesecu, godini, ja bih onda razmislio da kažem, u narednih dvije, tri sedmice, ne možemo zavisiti od obećanja, dakle ove sedmice, ako se to ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da donese takvu odluku. To nije miješanje u rad Parlamenta, nego jačanje demokratije”, kazao je visoki predstavnik.

Predsjednci opozicionih stranaka, iz Republike Srpske ali i Federacije, već izvijesno vrijeme predstavljaju svoje prijedloge koji se tiču izmjena Izbornog zakona, a prije svega integriteta izbornog procesa. Pozivaju se vladajući da u parlamentarnoj proceduri prihvate njihove prijedloge da se već od narednih izbora na biralištima nađu skeneri, videonadzor, mogućnosti za otisak prsta, sve ono što bi, tvrde učinilo izborni proces transparentnijim. Pošteni izbori su ključ, poručili su, sumnjajući u mnogobrojne malverzacije tokom svih dosadašnjih izbornih procesa.

Vladajući pak deklarativno za ovu priču, no u praksi bez pomaka dugi niz godina.

Inače praksa Visokog predstavnika je da prije nego nametne odluke, izađe na konferenciju za novinare te podsjeti poltičare na obaveze, da rok, nakon kojeg djeluje.

Rokovi ističu u još jednom slučaju u kojem je odlučivao Schmidt.

Krajem aprila nametnuo je Odluku o deblokadi Federacije, na način da je omogućio odvijanje procesa formiranja vlasti bez, do tada neophodnog, potpisa jednog od potpredsjednika FBiH, u ovom slučaju Bošnjaka, Refika Lende. Aktuelna vlast dočekala je ovu Odluku s aplauzom, dok je opozicija u Federaciji oštro kritikovala, kako tada, tako i danas, govoreći kako je Schmidt pogazio izbornu volju građana, zaobišao bošnjačke predstavnike.

No, Schmidt je tada donio i niz drugih amandmana na Ustav Federacije, te dao rok od godinu dana političkim predstavnicima da se dogovore, u suprotnom, nakon isteka roka, njegova rješenja su na snazi.