Hronika
DIVLJI ZAPAD DANAŠNJICE: Pljačkaši glumili policiju, bacili eksere i eksploziv i blokirali saobraćaj, a onda doživjeli šok (VIDEO)
Prije 19 min0
Moguće je da je kršćanstvo tokom trećeg stoljeća preuzelo elemente rimskih tradicija pa je u četvrtom stoljeću papa Liberije uspostavio blagdan Božića kao Dan rođenja Krista upravo na dan 25. decembar.
Jeste li znali
25. Dec. 2023
0
Pojam Božića krije u sebi jedno od najvećih i najzagonetnijih misterija kršćanske vjere. Budući da Biblija ne spominje dan Isusova rođenja, zanimljivo je pitanje zašto se ovaj kršćanski blagdan slavi baš 25. decembra.
U antičkom Rimu sredinom decembra obilježavale su se Saturnalije, odnosno svečanost u čast boga Saturna. Tih dana (od 17. do 23. decembra) označavao se završetak svih poljoprivrednih poslova. Pritom su se priređivale javne gozbe te prinošenje ritualnih darova u Saturnovu hramu.
Tih dana obrtao se društveni poredak. Tako su se ukidale zabrane, poput javnoga kockanja i golotinje. Nosila se neformalnija odjeća, robovi nisu morali raditi, nije ih se smjelo kažnjavati te su jeli s gospodarima.
Tih se dana jelo i pilo više negoli je bilo uobičajeno, te se međusobno darivalo. U svemu navedenom, može se reći da nas Saturnalije podsjećaju na savremenu proslavu Božića. Smatra se da su i same Saturnalije korijene imale u prošlosti, konkretno u obilježavanju zimskoga solsticija 21. decembra, kada je noć najduža, a dan najkraći. Nakon toga datuma dani se polagano produžuju, a noći postaju sve kraće što nagovještava svojevrsnu pobjedu svjetla nad tamom.
Neki pak smatraju da je Božić istisnuo blagdan Nepobjedivog Sunca (Mitre), koji se od 274. godine službeno slavio 25. decembra. Riječ je o božanstvu sunca državne religije Rimskog carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan. Moguće je da je kršćanstvo tokom trećeg stoljeća preuzelo elemente rimskih tradicija pa je u četvrtom stoljeću papa Liberije uspostavio blagdan Božića kao Dan rođenja Krista upravo na dan 25. decembar.
Foto: Pixabay
Već se za vrijeme pape Grgura Velikoga božićna svetkovina odlikovala time što je papa služio tri mise: prvu u bazilici Sancta Maria Maior, drugu u crkvi sv. Anastazije na Palatinu, a treću u bazilici sv. Petra. Prva je misa nasljedovanje božićnog bdijenja u jeruzalemskoj crkvi. Doskora se ova misa služila o ponoći. Druga je misa bila namijenjena carskom dvoru na Palatinu, gdje je bila podignuta crkva S. Anastasia. Druga je božićna misa bila zapravo misa u čast sv. Anastazije, dok se Božić samo komemorirao.
Danas je ostala samo još komemoracija sv. Anastazije. Treću je misu papa isprva svečano služio u bazilici sv. Petra, ali budući da je ona bila odviše daleko, izabrana je poslije kao postajna crkva za dnevnu božićnu misu bazilika Sancta Maria Maior. Tako je prema mjesnim prilikama Rima nastao običaj, da papa služi na Božić tri mise. Kasnije se taj običaj protegnuo i na ostale svećenike. Danas se obično veli, da nas tri božićne mise sjećaju trostrukog rođenja Kristova: od vijeka od Oca, u Betlehemu od Djevice-Majke i po milosti Duha Svetoga u ljudskim dušama.
Hronika
DIVLJI ZAPAD DANAŠNJICE: Pljačkaši glumili policiju, bacili eksere i eksploziv i blokirali saobraćaj, a onda doživjeli šok (VIDEO)
Prije 19 min0
Evropa
ZAOKRET NA POMOLU: Desilo se nešto do sada nezamislivo - niče novi nuklearni pakt u Evropi
Prije 26 min0
Svijet
SLUČAJ "JEFFREY EPSTEIN": "Izgorjet će Izrael, a ne Trump"
Prije 30 min0
Politika
OGNJEN BODIROGA KIPTI OD BIJESA: "Zbog Dodika ostao je još samo jedan korak da se otvore pregovori BiH za ulazak u NATO"
Prije 40 min0
Jeste li znali
SVI SU OSTALI U ČUDU: Nakon 36 godina otkriveno šta je Tito izgovorio na samrti...
07. Feb. 20260
Jeste li znali
VLASTI U SRBIJI I RS-u OVO KRIJU KAO ZMIJA NOGE: Razotkrivanje udruženog zločinačkog pothvata koljača i zločinaca...
Prije 20h0
Jeste li znali
STIŽE VRIJEME ULASKA U BAŠTE I VRTOVE: Ukoliko pokraj paradajza posadite ovu biljku, rezultati će vas iznenaditi...
Prije 16h0
Jeste li znali
NOVO ISTRAŽIVANJE OTKRILO: Evo zašto je duža šetnja bolja za vaše srce...
08. Feb. 20260
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.