Posljednjeg radnog dana u 2023. godini u Domu kulture u Janji održan je inicijativni sastanak za pokretanje procedure vraćanja statusa opštine najvećoj mjesnoj zajednici na području Bijeljine - Janji.

Sastanku su prisustvovali članovi Inicijativnog odbora: predsjednik OO SDA Janja i potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina Mustafa Gradaščević, predsjednik GO NiP Bijeljina Sead Trnovac, nekadašnji predsjednik SDA Janja, odbornik u Skupštini Grada Bijeljina i delegat u Vijeću naroda Rs Samir Baćevac, predsjednik FK "Podrinje" Janja Muhamed Šehić, predsjednik UG "Oxigen" Nedim Hadžić i vlasnik medija "Podrinjemedia" Vahidin Mulamustafić.

- Tema je bila pokretanje inicijative za osnivanje opštine Janja. Kao što sam već i najavio na posljednjoj, vanrednoj Skupštini grada Bijeljina, cjelokupan maćehinski odnos bijeljinske Gradske uprave prema Janji i ostalim mjesnim zajednicama koje su južnije od nje, bio je ključan da krenemo ozbiljno s ovom inicijativom.

Posljednjih nekoliko "loših" godina Bijeljine, na čelu s gradonačelnikom Ljubišom Petrovićem, prema Janji kulminiralo je posljednjom godinom - neulaganjem u infrastrukturu, između ostalog.

Sa inicijativnog sastanka

Imali smo inicijativni sastanak kako bismo pokrenuli inicijativu. Znamo da to neće naići na odobravanje, da će to biti trnovit put, ali u ovom trenutku drugog izbora nismo imali.

Ovo je na neki način naš odgovor na trenutni odnos Gradske uprave i trenutnog gradonačelnika Ljubiše Petrovića prema najvećoj mjesnoj zajednici na području Bijeljine, a ujedno i prema Bošnjacima - kaže u razgovoru za Novinsku agenciju Patria potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina Mustafa Gradaščević.

Podsjeća da je Janja ranije bila opština, te da joj je taj status Dekretom tadašnjih komunističkih vlasti oduzet 1961. godine. Janja je tada pripojena Bijeljini.

Opština Janja u svom sastavu tada je imala 14 mjesnih zajednica - od Čardačina, Kojčinovca, Ruhotine, Obriježi, Glavičica, Banjice, Kacevca, Modrana, Čengića… prema Zvorniku.

- Angažovat ćemo pravnike, ekonomiste, ljude iz struke, koji će nam pomoći u našim daljnjim koracima, kako bismo sve oblikovali i mogli predati u dalju proceduru, odnosno inicijativu ka Skupštini grada Bijeljina.

Znamo i svjesni smo da je pred nama težak i dugotrajan proces, i da je na prvom mjestu potrebna politička volja kako bi proveli ovaj postupak - govori Gradaščević.

Naglašava da je politička situacija na području Bijeljine izuzetno turbulentna i rovita. To datira još od posljednjih lokalnih izbora gdje većinu u Gradskoj skupštini ima SNSD i koalicija okupljena oko stranke Milorada Dodika.

- S druge strane, gradonačelnik je iz SDS-a. Tenzije i trvenja između ova dva politički suprotstavljena tabora traju od izbora, da bi situacija kulminirala u martu prošle godine kada je skupštinska većina donijela odluku o pokretanju opoziva gradonačelnika Ljubiše Petrovića.

Gradaščević: Težak i dugotrajan proces

Opoziv nije uspio, ali se situacija dalje zakomplicirala. Nesaradnja između Skupštine i gradonačelnika ogleda se u tome da je grad u blokadi i zaostajanju u odnosu na raniji period, gdje je Bijeljina bila lokalna zajednica, pa možda i broj jedan po mnogo čemu u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Primjera radi, u protekle tri godine ovog mandata niti jedan značajni infrastrukturni projekat u Bijeljini nije realizovan, a dosad je kroz gradsku kasu, tj. budžet prošlo više od 200 miliona maraka. Štaviše, ne izvršava se ni tekuće održavanje infrastrukture po mjesnim zajednicama - potcrtava Gradaščević.

Pojašnjava da gradski budžet za ovu godinu iznosi nešto više od 74 miliona KM. I upravo to je, ističe naš sagovornik, jedan od razloga zbog kojeg su se u Inicijativnom odboru odlučili da krenu u inicijativu za vraćanje statusa opštine Janji.

"Usput rečeno, Janja je na posljednjem popisu imala 11.700 stanovnika. Isto tako, Janja ima više desetina privrednih subjekata koji pune budžet grada. A iz istog tog budžeta u infrastrukturu u Janji u prošloj godini ne dođe niti jedna jedina maraka! Po tome se tačno vidi taj maćehinski odnos i segregacija", navodi Gradaščević.

Prema njegovim riječima, Bošnjaci u Bijeljini trenutno nemaju ona prava koja im Ustav, zakoni i drugi pravni akti manjeg bosanskohercegovačkog entiteta omogućavaju. To se prije svega ogleda u broju zaposlenih u gradskim i entitetskim institucijama.

Panorama Janje

"Naprimjer, u Gradskoj upravi Bijeljine danas ugovor na neodređeno ima jedva deset Bošnjaka od preko pet stotina radnika, koliko ih je zaposleno u gradskoj administraciji. Stanje ništa nije bolje ni u drugim javnim službama i preduzećima", napominje Gradaščević.

Kako kaže, ima čak javnih ustanova u kojima nema nijednog zaposlenog Bošnjaka. Pored toga, jedan od problema za Bošnjake je i nemogućnost izučavanja bosanskog jezika u školama.

"Veliki izazov trenutno za sve Bošnjake u manjem bh. entitetu, pa i Bošnjake Semberije jeste sigurnosna situacija u svjetlu najnovijih najava mogućeg otcjepljenja ovog entiteta, konstantnih prijetnji nekim potencijalnim sukobima, izlaska na granicu, itd...

Svi ovi problemi, i još mnogo drugih koje nisam naveo, život Bošnjaka povratnika čine svakim danom sve težim. Meni se lično čini kao da je ovo neki "soft" pritisak kako bi i ovo malo što nas trenutno živi sami odselili, i da konačno dođe do realizacije onog plana koji je zacrtan devedesetih kada je i krenula agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kada je počelo sistematsko protjerivanje i čišćenje teritorija", rekao je Gradaščević.

Također navodi da na području Bijeljine među Bošnjacima djeluju dvije političke stranke - SDA i NiP. Na posljednjim lokalnim izborima nastupile su zajedno.

"Ja se nadam, a i aktivno radimo na tome da i na lokalnim izborima ove godine nastupimo zajedno. Bez jedinstvenog i zajedničkog nastupa pitanje je da li bi iko od Bošnjaka prošao u Gradsku skupštinu", dodaje.

Janja je na posljednjem popisu imala 11.700 stanovnika

Naveo je primjer da je cenzus za ulazak u Gradsku skupštinu na prošlim izborima bio otprilike 1.800 glasova.

"To je izuzetno visoko. Jedina šansa da ponovimo ovaj rezultat koji trenutno imamo, a imamo dva odbornika, je da nastupimo zajedno. Ne trebam napominjati koji je značaj imati predstavnike u lokalnoj upravi.

Većina problema i potreba koje imaju građani vezana je za lokalnu vlast. To ima još veću težinu i važnost kada govorimo o političkom bivstvovanju i participiranju u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Samo onoliko koliko smo politički jaki i bitni, toliko možemo i konzumirati naša prava. U svakom drugom slučaju nas dole sistem ne prepoznaje", zaključuje Mustafa Gradaščević u razgovoru za Patriju.