Piše: MARIO ILIČIĆ

Zoran Vakula, nagrađivani meteorolog HRT-a, govorio je za „Slobodnu Bosnu“. Vakula, inače bosanskohercegovački zet kojeg od milja u rodnom kraju njegove supruge zovu Zoka i Sabahudin (sabah-zora, op. „SB“), vremenske prognoze godinama približava najmlađima kroz zanimljive slikovnice, voli šalu i na svoj račun, a poznat je i po neuobičajenom pristupu u prezentiranju prognoza, naslijedivši legendarnog Milana Sijerkovića, čuvenog meteorologa koji je preminuo prije pet godina.

Ovoga puta, Vakula je bio dosta ozbiljniji, osim što je za čitatelje „Slobodne  Bosne“ otkrio kakav nas ostatak zime očekuje, govorio je i o globalnom zatopljenju i vremenskim ekstremima u našem regionu.

Prošla je godina bila najtoplija od kad se vrše mjerenja. Nedavno smo svjedočili polarnim hladnoćama na sjeveru Europe. Koliko su opravdana upozorenja od 'Ugriza zime' na našim prostorima?

-Da, iz više svjetskih središta koja rade detaljne analize stižu potvrde predviđanja o rekordno toploj 2023. godini na globalnom nivou, barem od sredine 19. stoljeća, od kad postoje instrumentalna mjerenja. Baš ovog utorka i Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service) objavila je Globalni klimatski izvještaj za 2023. godinu.

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

I kod nas lokalno je prošla godina bila među najtoplijima, u mnogim mjestima i ekstremno topla, barem prema službenoj ocjeni klimatologa Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske, a ne bi me čudilo da podjednake ocjene dođu – ako već nisu - i od stručnjaka Federalnog zavoda Bosne i Hercegovine.

I ne samo zbog toga, nego i kad se zna da smo u drugom dijelu prošlogodišnjeg prosinca i početkom ovog siječnja imali dugotrajno iznadprosječno toplo razdoblje, u većini krajeva našeg dijela Europe također među najtoplijima za doba godine, nerijetko čak i rekordno toplo – smatram opravdanim upozorenje oblika „ugriz zime“.

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

Naravno, ovotjedna je hladnoća daleko od hladnoće kakva je zabilježena na ovim prostorima, ali barem nekakva jest. Uostalom, posljednjih godina u Hrvatskoj nisu baš česti studeni dani – oni s cjelodnevnim temperaturnim minusima, kakve ponegdje imamo u ovome tjednu, a još zamjetniji minusi bit će u drugom dijelu tjedna u područjima sa snježnim pokrivačem tijekom vedrih noći bez ili sa slabim vjetrom. Zbog toga stručnjaci DHMZ-a upozoravaju na mogućnost hladnog vala koji može utjecati na zdravlje.

Kakva nas uopće zima očekuje prema raspoloživim prognozama? Je li došlo vrijeme da siječanj „siječe“ a veljača „veje“?

-Ni najnoviji prognostički izračuni ne razlikuju se znatno od prošlih, koje je za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija još potkraj studenoga analizirao Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a. Stoga je u nastavku zime povećana vjerojatnost za "zimskiji" siječanj i veljaču od prosinca i prvog siječanjskog tjedna, što i ne treba čuditi. Ne samo zbog iznimnosti ovogodišnjeg prosinca, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće. Stoga je teško vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne.

Još dugoročnije prognoze za veljaču također ne daju razloga za optimizam ljubiteljima hladnoće i snijega. Naravno, promjene su još moguće. Riječ je o dugoročnim prognozama, koje su još daleko od savršenstva, pogotovo za oborinu i njezinu čestu nejednoliku raspoređenost. Stoga preporučam pratiti kratkoročnije prognoze te prema njima planirati putovanja i ostale aktivnosti.

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze - i prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.

I u toj iznadprosječno zagrijanoj atmosferi povremeno se događaju nove ekstremne vrijednosti gotovo svih meteoroloških elemenata. Valja nam se tome prilagoditi, i pokušati barem malo smanjiti svoje negativno djelovanje prema prirodi... Uostalom, ima već godina od kako sam napisao, a 2021. i objavio u zbirci „Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze“ stihove:

Budući da meteo-rekorda i ekstrema ima i kad je ljeto i kad je zima,

i naizgled sve izraženije vremenske promjene smetaju mnogima,

čak postajemo siromašniji u biološkim raznolikostima,

a oceani i atmosfera zagrijavaju se kao da su u parnim kotlovima,

pri čemu je srednja morska razina sve viša – kao da je najjača plima;

i premda priroda teži ravnoteži - djeluje da nam klima se sve više klima,

svjesnim se ponašanjem pokušajmo oduprijeti sve češćim i žešćim ekstremima.

U BiH odavno nije bilo visokih snježnih nanosa kao ranijih godina. Jesu li ovakvi vremenski uvjeti uobičajeni kroz povijest ili su posljedica dramatičnog globalnog zatopljenja?

-Ne znam kako je bilo u dalekoj povijesti i nemam podatke za BiH, ali znam da je u Hrvatskoj snijeg sve rjeđa pojava. U skladu s iznadprosječno toplim godinama, čak i desetljećima. I ostvare li se klimatske projekcije – bit će još rjeđa. Srećom, još ga uvijek ima. Štoviše, za one koji manje prate ili pamte možda će iznenaditi podatak da su neke od najvećih visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj izmjerene posljednjih desetak godina, primjerice 322 cm na Zavižanu 21. 3. 2013. godine, zatim potkraj veljače i početkom ožujka 2018. godine 205 cm u Mrkoplju, 188 cm u Sunger, 182 cm u Delnicama te 180 cm u Modrušu i Ravnoj Gori...