Sarajevska deponija Smiljevići već godinama je "ekološka bomba", upozoravali su stručnjaci za okoliš podsjećajući vladajuće, ali i građane, da je njen vijek trajanja prošao, te da glavni grad Bosne i Hercegovine mora pronaći novo rješenje za odlaganje otpada.

Taj "rok trajanja" deponije na Smiljevićima je april 2024. godine i to, ako se uzme u obzir da je na deponiji otpad ispravno odlagan, no s obzirom na to da je deponija neko vrijeme radila bez sanitarne dozvole, sumnja s razlogom postoji.

Kritike su upućivane i za prenatrpanost deponije, njen smrad koji posebno smeta stanovništvu koje stanuje u okolini, a čuje se gotovo do Otoke, otpadne vode zbog kojih je već dolazilo do oboljenja kod stanovništva, no sve je ostajalo na obećanjima i pričama vlasti - o spalionicama, novim lokacijama, mogućnostima da deponija proizvodi struju... I na kraju uvijek - deponiji se samo produžava vijek trajanja, koji je istekao.

Kontaktirali smo KJKP "Rad" koji upravlja deponijom Smiljevići sa upitom da li će doći do njenog zatvaranja u aprilu 2024. godine. Odgovor je - NEĆE JOŠ!

"U prvoj polovini naredne godine planirana je izgradnja plohe od 37.000m2. Sredstva za izgradnju ove plohe su obezbjeđena u iznosu od 3.907.400 KM, a projekat za izgradnju plohe je završen. U narednom periodu će se ući u provođenje procedure za izbor izvođača radova. Prema procjenama planirana ploha koja će se graditi trebala bi trajati narednih 5 do 6 godina, uzimajući u obzir trenutni način odlaganja otpada", naveo je za "Slobodnu Bosnu" glasnogovornik ovog preduzeća Mirza Ramić.

Na naš upit da li se razmatra traženje nove lokacije za deponiju, Ramić je odgovorio da će o odabiru i pripremi nove lokacije, te zatvaranju postojeće deponije odluku donijeti osnivač KJKP "Rada" Vlada Kantona Sarajevo, no s obzirom na to da su obezbjeđena sredstva za izgradnju nove plohe, nema priče o zatvaranju postojeće deponije.

Ramić ističe da i građani mogu utjecati na produženje vijeka trajanja deponije, a njihov rad u promociji recikliranja i brige za okoliš u posljednje vrijeme, uz sve kritike javnosti za nerad, može se pohvaliti.

"Građani imaju jako veliku ulogu u svemu tome, jer bio otpad prema analizama strukture otpada čini i do 40 posto ukupno proizvedenog otpada u domaćinstvima, te kada se još dodatno zbroji i 18 – 20 posto udjela reciklažnih sirovina poput papira, kartona, staklene, plastične, metalne i tetrapak ambalaže, izuzetno je veliki potencijal reduciranja ukupne količine otpada, koja u konačnici doprinosi čistijem i zdravijem okruženju, PRODUŽENJU TRAJANJA DEPONIJE i očuvanju prirodnih resusrsa jer imamo sirovine koje možemo reciklirati i od njih proizvoditi nove vrijednosti", pojasnio je Ramić za "SB".

Ramić je pojasnio da se ukupna količina proizvedenog otpada može reducirati ukoliko se primjene pravila „3R“, (Reduce = Smanjiti, Reuse = Ponovo upotrijebiti i Recycle = Reciklirati). Kako primjeniti ova pravila?

"Uz malo volje vrlo jednostavno. Bespotrebno je kupovati proizvode u ambalaži koja povećava obim proizvedenog otpada već je potrebno kupovati robu u rinfuzi. Umjesto plastične čaše za jednokratnu upotrebu koristiti čaše ili flaše od tvrde plastike (stakla) koju možemo koristiti iznova više puta. Odjeću ili druge predmete ukoliko ih možete i dalje koristiti, poklonite te na taj način se reducira ukupna količina proizvedenog otpada. Primjenjujući ove navike u svoju svakodnevnicu i uzimajući u obzir prethodno iznesene podatke o potencijalnom reduciranju otpada izdvajajući bio otpad (40 posto) i reciklažne sirovine (18-20 posto), postoji mogućnost da se značajno produži vijek trajanja deponije", naveo je Ramić.

Građani zelene otoke (kontejneri plave, žute, zelene boje) najbliže svom mjestu stanovanja mogu pronaći na interaktivnoj mapi kako bi izdvojene reciklažne sirovine odložili u pripadajuće kontejnere (Plavi kontejner – papir i karton; Žuti kontejner – plastična, metalna i tetrapak ambalaža; Zeleni kontejner – staklena ambalaža).

Pored navedenih zelenih otoka na mapi su ucrtane lokacije Reciklažnih dvorišta kojih trenutno u Sarajevu imaju tri: Paromlinska br. 64, Željeznička br. 2 (Indistrijska zona Ilijaš) i Adema Buće br. 556, a ubrzo bi trebala biti otvorena dodatna dva Reciklažna dvorišta u sklopu projekta „Efikasan sistem upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo“ na lokalitetu Semizovac (kasarna Enver Šehović) i Bjelašnica, Babin do (na ulazu).

(S. Hodžić)