Piše: Darko OMERAGIĆ

Republika Srpska se prošle godine na Banjalučkoj berzi zadužila čak 19 puta za ukupno 861,6 miliona KM. Ovoliko zaduživanje bh. entiteta doprinijelo je izuzetno velikom prometu na Banjalučkoj berzi koji je u 2023. godini iznosio više od milijardu KM.

Istovremeno ovih dana se najviše priča o proslavi neustavnog dana RS na koji je, prema informacijama koje su objavili mediji potrošeno oko 800.000 KM. Da li se bh. entitet zadužuje da bi se Milorad Dodik imao čim bahatiti i prkositi međunarodnoj zajednici bilo je jedno od pitanja koje nas je interesovalo pišući ovaj tekst. Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović za "Slobodnu Bosnu" kaže da je Bosna i Hercegovina zemlja kojoj je uvođenje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) 2006. godine stvorilo utisak kod bh. političara da imaju neograničen izvor za punjenje budžeta i da ih privreda ne treba interesovati.

"I statistika pokazuje da oko 75 posto prihoda entitetskih budžeta je iz PDV-a, a svega 25 posto iz direktnih poreza od privrede, akontacija poreza na plate i direktnih poreza od nekretnina. Sve skupa je to dovelo do deformacije u društvu. Napravit ću paralelu: kada je entitet RS 2002. ili 2003. godine imao budžet od milijardu KM tadašnji predsjednik Dragan Čavić je odlučio da kupi polovni audi 100 i onda je neko od građana dovezao svoj bicikl i napisao mu – predsjedniče možete da se vozite i biciklom. Od tada do danas su stvari do te mjere deformisane da smo došli u situaciju da smo bogaćenjem institucije države i entiteta ide na račun građana koji od toga nemaju ništa“, kaže Pavlović.

SPAS NAŠLI NA BANJALUČKOJ BERZI

Kako komentarišete zaduživanje RS-a na Banjalučkoj berzi?

"Očigledno je bilo da je bilo potrebe da se izađe na međunarodne berze s jedne strane zato što je limit finansiranja jednog klijenta od bilo koje finansijske institucije dozvoljen do nivoa od 10 posto potencijala koje banka ima i preko toga to nije moguće. Kad god se desi da se dođe do granice mogućnosti povlačenja lokalnih finansijskih sredstava onda se pristupa kupovini novca na međunarodnim berzama što je RS uradio u Beču i Londonu. Iako je još od početka 2023. godine bila informacija da je dovoljno sredstava raspoloživo za servisiranje obveznica Bečke berze (380 miliona eura plus kamate) na kraju se ispostavilo da to baš nije tako, pa je nađeno rješenje u zaduženju preko Banjalučke berze.

Zaduživanje na drugim međunarodnim berzanskim tržištima je proces koji zahtjeva da se napravi dokument koji se zove "prospekt" u kome se sve objašnjava u smislu da ako date novac i kupite obveznice vaša sigurnost je takva, kamate su takve, izvjesnost ili rizik su takvi i tako dalje. Pošto je situacija bila takva da se Vlada RS neplanirano mora zadužiti za kompletan iznos vrijednosti obveznica, a to nije moguće u kratkom roku uraditi na međunarodnim berzama išlo se ka Banjalučkoj berzi na koju su pozvani investitori koji su imali novac i s kojima je napravljen dogovor da će s kamatom od 6 posto biti više nego zadovoljni, pa je tako posao i realizovan“, objasnio je naš sagovornik.

Problem, međutim, leži u činjenici da bi bilo koja berza, pa samim tim i Banjalučka trebala biti mjesto razmjene novca kod investiranja i za finansiranje projekata. Zato smo našeg sagovornika pitali šta građani RS-a imaju od zaduživanja Vlade RS na Banjalučkoj berzi.

"RS na kraju godine usvaja Zakon o dugu i zaduživanju, kao i budžet. Prema tom dokumentu koji je usvojen u NSRS RS se trebao zadužiti za 850-860 miliona KM da bi vratila dug od milijardu i nešto KM pri čemu je bio plan da 144 miliona KM bude sa lokalnog tržišta poput Banjalučke berze i slično, a 810 miliona KM sa međunarodnih finansijskih berzi. To je bio plan RS za koji nismo sigurni 100 posto kakav je tačno jer ga nisu prezentovali. Ono što je sigurno je da kada god govorimo o investicijama treba reći da one investicije koje su na nivou entiteta i države, a međunarodnog su karaktera to podrazumijeva vraćanje iz prikupljenog PDV-a. Kada dospiju obaveze po takvim osnovama entitetima ide manje novca od prikupljenog PDV-a što na kraju dovodi do toga da će građani dobiti slabije usluge jer se njihova vlast zadužila u međunarodnim sistemima pa se to mora vratiti", kaže Pavlović.

PRESKUPA SKI KARTA

Ključni problem Republike Srpske je, tvrdi Pavlović, u tome što se previše zaduživala na neprofitabilne projekte:

"Šta je problem? Jahorina je dodatno stigla do zaduženja od 200 miliona KM. OC Jahorina je pred Novu godinu dobio garancije i tako je stigao do 200 miliona. OC Jahorina je kao investiciju naveo ulaganje u skijalište Igrišta iznad Vlasenice od 50 miliona na kojem skoro da nema ništa. Imamo investiciju renoviranja hotela u Rajskoj dolini na Jahorini od 12 miliona KM sa 35 apartmana ili soba. Novi tender je napravljen da se potroši 20 miliona KM na novi hotel koji je zamjena za Kameni hotel. Investicije koje pravi Vlada RS su prevelike, nerealizovane i potpuno neprofitabilne. A kada ulažete mnogo u nešto što ne daje rezultate onda ništa drugo ne možete ni očekivati od toga. Danas sam našao podatak da je dnevna ski karta na Jahorini 85 KM, što je više nego u bilo kojem skijalištu u Evropi. Ako ulažete u neprofitabilne projekte onda se postavlja pitanje šta radi Vlada RS i dokle to može ići", zaključuje Zoran Pavlović.