Geert Wilders, nizozemski ekstremistički vođa čija je Stranka za slobodu (PVV) pobijedila na izborima 22. novembra, povukao je ovog ponedjeljka tri protivislamska prijedloga zakona u potrazi za podrškom za dolazak na čelo nove vlade u Nizozemskoj. Niti jedna od tri sada obustavljene inicijative nije imala šanse za uspjeh jer je, prema mišljenju Državnog vijeća, bila protuustavna.

U svakom slučaju, Wildersov gest pokazuje njegovu očitu spremnost na moderiranje i mogućnost pregovaranja o desnoj koaliciji pod boljim uslovima. Razgovori s ostale tri stranke desnog centra koje su spremne pristati - liberalima (VVD), Novim društvenim ugovorom (NSC) i Seljačko-građanskim pokretom (BBB) - nastavljaju se i brzo će se znati je li trio zadovoljan ovim korakom. I da li zaista vjeruju Wildersu.

Desničarski čelnik je najavio "zamrzavanje" tri projekta, u bilješci poslanoj novom predsjedniku Kongresa, Martinu Bosmi, članu PVV-a. Prvi prijedlog uključivao je zabranu džamija i islamskih škola, kao i štampanje, prodaju i distribuciju Kur'ana. Državno vijeće je naznačilo da ova inicijativa "ima za cilj pokazati da islam nije religija, već nasilna totalitarna ideologija", koja krši "osnovna načela demokratske vladavine prava".

Drugi projekt je razmatrao sprječavanje dvojnog državljanstva za nositelje javnih funkcija tako da imaju samo nizozemsko državljanstvo, a građanima s dvojnim državljanstvom uskratiti pravo glasa. U 2023. bilo je 189.000 građana marokanskog porijekla čiji roditelji nisu rođeni u Nizozemskoj (zajedno ova zajednica broji oko 420.000 članova). U istoj situaciji bilo je i 165.000 stanovnika turskog porijekla (od oko 429.000), prema službenim podacima. Utjecaj marokanske i turske vlade na ovu grupu birača bio je argument koji je Wilders koristio za provedbu plana. Njegova treća inicijativa razmatrala je "administrativni pritvor" osumnjičenika za džihadizam na maksimalno šest mjeseci, bez sudske intervencije, pa čak i prije moguće osude.

Iako ovi prijedlozi nisu imali dovoljnu podršku u parlamentu, oni odražavaju ideologiju koju je Wilders držao tokom svoje političke karijere. Odmah nakon  izborne pobjede 22. novembra je rekao da je spreman ublažiti svoje poruke jer želi vladati "za sve Nizozemce". Želio je jasno dati do znanja da je realista, jer je tokom kampanje koristio slogan "Nizozemska za Nizozemce." Slogan u koji je odjednom stavio sve građane “da se ponašaju i poštuju zakone”, ne izdvajajući, kao što je to desetljećima činio, one koji ispovijedaju muslimansku vjeru.

Dakle, Wilders se ne odriče svog odbacivanja islama - koji je "u DNK-u" njegove stranke, kako je objasnio u izbornoj noći. Ali objavio je da želi smanjti težinu svog programa za tri stranke s kojima namjerava koalirati.

Na Wildersovu objavu prva je reagirala Caroline van der Plas, čelnica BBB-a. Ono što se dogodilo opisala je kao "lijep korak naprijed" i nada se da će u nadolazećim sedmicama nastaviti analizirati "druge značajne dosjee u vezi s problemima u Nizozemskoj", izjavila je. Iz Novog društvenog ugovora, stranke koju je nedavno osnovao bivši demokršćanski zastupnik Pieter Omtzigt, zasad nema reakcija. Tokom predizborne kampanje isticao je da ne želi pregovarati “izvan vladavine prava i poštivanja Ustava”. Liberali VVD-a, sa Dilan Yesilgoz na čelu, političarkom tursko-kurdskog porijekla, još se nisu izjasnili hoće li im dati podršku.