Nakratko je prošle godine izgledalo da bi kandidatura Ursule von der Leyen za drugi mandat predsjednice Europske komisije mogla biti problematična. U neplaniranom putovanju u Izrael u oktobru, stajala je uz Benjamina Netanyahua i izrazila bezrezervnu solidarnost u borbi protiv Hamasa.

Njena izjava ne bi bila suvišna kad bi dolazila od američkog predsjednika ili nekog njemačkog političara (što je, uostalom, Von der Leyen bila prije nego što je preuzela europsku dužnost), ali budući da dolazi od šefice jedne od najmoćnijih institucija Europske unije o temi koja izaziva najveće podjele u bloku, to je pokrenulo najveću reakciju u njezine četiri godine na dužnosti, piše Politico.

Diplomati su ljutiti na Von der Leyen što je ignorirala zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova EU-a koji predstavljaju stav unije i pozivaju Izrael na suzdržanost i poštivanje međunarodnog prava.

Oko 800 službenika Europske omisije potpisalo je pismo u kojem se kritizira njezina "bezuvjetna", "nekontrolirana" podrška "jednoj od dviju strana" u sukobu. Prvi europski diplomat Josep Borell javno ju je prekorio što se pretvara da govori u ime cijele EU.

"Ponašala se kao kraljica"

"Sve se više ponašala kao kraljica", rekao je tada jedan diplomat EU-a za Politico, kritizirajući je da je prekoračila svoje ovlasti, isključila vlade EU-a iz donošenja odluka i s malom skupinom savjetnika vladala dekretima.

Međutim, nekoliko mjeseci kasnije pozicija Von der Leyeno ponovno je čvrsta. Bez isprike ili povlačenja, prebrodila je političku oluju i iz nje izašla, ako ne jača nego ikada, barem neoštećena. Ne samo da ostaje favorit za drugi mandat predsjednice komisije; čini se da niti jedan drugi kandidat nema šanse zamijeniti je kada se čelnici EU-a ovog ljeta sastanu kako bi podijelili vodeće dužnosti, prenosi Index.hr.

Nazovimo to metodom Von der Leyen. Isto ponašanje koje ju je dovelo u probleme omogućilo joj je ne samo da prevlada ovu krizu, već i sve druge izazove u više od 20 godina u politici. Suočena s kritikama, Von der Leyen pokazuje gotovo trumpovski kapacitet da ih drsko izdrži - držeći se mirno i smiješeći se kroz nevolje sve dok njezini klevetnici ne posustanu.

Malo ko sumnja da će dobiti i drugi mandat - ako ga želi

Na jednom skupu novembru, Von der Leyen je odbila potvrditi da će se ponovno kandidirati, ali je rado odgovorila na pitanje što bi učinila s drugim mandatom, rekavši da bi "zadržati smjer kretanja za velike teme" iz svog prvog mandata - naime Green Deal, digitalna transformacija i otpornost.

U razgovorima s desecima EU dužnosnika i diplomata, malo ko je izrazio ozbiljne sumnje da će drugi mandat biti njezin ako ga želi. Kritike u Bruxellesu ponovno su utihnule ili se barem povukle iza zatvorenih vrata, jer dužnosnici ne žele riskirati sukob s "13. spratom" sjedišta Europske komisije u Berlaymontu, gdje svoje urede imaju Von der Leyen i njeni saradnici.

Dok je odgovarala na spomenuta pitanja, u očima joj se vidio bljesak koji ostavlja malo sumnje u njezine ambicije - ili njezino uvjerenje da ne postoji niko ko je može zaustaviti. No, iako je neosporna rekrunizacija daleko najvjerojatniji ishod, još uvijek postoji šansa da je čeka iznenađenje.

Von der Leyen je u Bruxelles stigla gotovo iz vedra neba. Kad se njezino ime pojavilo 2019. tokom pregovora nakon izbora za Europski parlament, bila je relativno nepoznata izvan Berlina, gdje se uspinjala kroz političku hijerarhiju pod tadašnjom kancelarkom Angelom Merkel.

Skok s broda koji tone

Međutim, za tadašnju njemačku ministricu odbrane taj je potez bio povratak kući. Njezin otac Ernst Albrecht bio je jedan od prvih službenika u EU. Prvih 13 godina života provela je u briselskoj četvrti Ixelles, u sjeni institucija EU, pohađajući Europsku školu. "Rođena u Bruxellesu. Europljanka srcem", tako voli opisati samu sebe.

Bila je to i prilika za skok s broda koji tone. Isprva je smatrana Merkeličinom štićenicom, a njezina je karijera potonula zbog skandala oko toga što je njezino ministarstvo koristilo vanjske konsultante bez odgovarajućeg nadzora. Čak i kad se Von der Leyen preselila u europski ured, kod kuće se suočavala s parlamentarnom istragom, a zastupnici su negodovali zbog brisanja podataka s mobitela, za koje su vjerovali da bi mogli sadržavati dokaze u slučaju. Neće to biti posljednji put da se našla u problemima zbog nestajanja SMS poruka.

Međutim, nije dugo trebalo da kritike nestanu. Von der Leyen brzo je promijenila svoj profil u Bruxellesu, izronivši u vjerojatno najmoćniju predsjednicu komisije nakon Jacquesa Delorsa, titana europske politike koji je umro u decembru.

Spava u sjedišti EK

Poznato je da ona spava u sjedištu komisije. Radi do kasno, uključujući i vikende. Tokom misija u inozemstvu, ponekad prima brifing dok vježba kako bi uštedjela vrijeme; kao doktorica, zna za dobrobit mens sana in corpore sano. Njezin iscrpljujući raspored rada i putovanja postao je popularna šala u europskoj četvrti, posebno među njenim pomoćnicima.

Njezin rad pod pritiskom odredio ju je kao uspješnu kriznu upraviteljicu: dinamičnu, dobro pripremljenu, presudno blisku Washingtonu, sposobnu prorezati maglu koja ponekad obavija Bruxelles. Kako je njezina hrabrost bila testirana prvo pandemijom covida-19, a zatim ratom u Ukrajini, postala je u glavnim gradovima širom Europe javno lice ponekad udaljenog europskog birokratskog stroja.

Pomoglo je i to što je u konstelaciji europske moći zvijezdama oko nje nedostajalo sjaja. Francuski i njemački čelnici smatraju se arogantnima i povučenima ili neučinkovitima i dosadnima. Njezinog institucionalnog suparnika, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela u Bruxellesu smatraju rastresenim i sklonim gafovima, posebno nakon skandala "Sofagate" u kojem je zbog njegovog očitog pokušaja da zasjeni Von der Leyen tokom posjeta Turskoj izgledao seksist, ignorant i nesposoban - dijelom i zbog toga kako se von der Leyen nosila s uvredom.

"U stilu 'Kuće od karata'" 

"Bilo je to gotovo u stilu Kuće od karata. Ona je iskoristila tu priliku da se pogurne naprijed i on je potpuno upao u zamku", rekla je Theresa Kuhn, profesorica europskih studija na Univerzitetu u Amsterdamu.

Michel je u subotu najavio da će se kandidirati na europskim parlamentarnim izborima u junu, što znači da će u julu gotovo sigurno odustati od svoje trenutne pozicije.

Nevolja za von der Leyen je što se upravo njezina snaga ispostavlja kao jedna od njezinih najvećih ranjivosti. Dok je upravljala svojim krizama, ponekad je zaobilazila vlastite povjerenike ili što je još kontroverznije, otimala odluke iz ruku nacionalnih vlada koje su navikle vladati u Bruxellesu. Na primjer, nakon ruske invazije na Ukrajinu, komisija je uglavnom držala rasprave o sankcijama u tajnosti, koordinirajući s Parizom, Berlinom i Rimom, ali i Washingtonom i predstavljajući paket članicama EU-a tek u posljednjem trenutku.

"EU je uvijek bila kritizirana kao spora. Ona ponekad prigrabi neku moć pri donošenju nekih odluka, ali s druge strane to je najučinkovitiji način da se stvari obave", rekla je Kuhn.

To je možda istina. Ali njezin monarhistički pristup i centralizirajući instinkti također su uznemirili Bruxelles - i to ne samo u Europskom parlamentu, čiji su zastupnici stalno i neučinkovito agitirali za više demokratskog nadzora.

Nekoliko viših dužnosnika komisije reklo je za Politico da stil Von der Leyen i njezinih saradnika izaziva negodovanje na svim razinama izvršne vlasti EU-a. "To nas sve izluđuje", rekao je dužnosnik Europske komisije, koji je kao i drugi dužnosnici citirani u ovoj priči zamolio da ostane anoniman: "Ako ostane još jedan mandat, iz zgrade će krenuti  jasan signal da će se stvari morati promijeniti".

Za Von der Leyen je još veći problem to što ljutnja raste i u europskim prijestolnicama, čiju će podršku trebati kako bi osigurala drugi mandat.

Diplomati EU-a često pokušavaju uhvatiti korak s najavama Von der Leyen, od sankcija prema Kini do odnosa s Ujedinjenim kraljevstvom i nedavno s njezinim stavom prema Izraelu. "Ona radi svoje bez formalnog savjetovanja sa državama članicama. Bilo je puno razumijevanja za ovo na početku ukrajinskog rata, ali strpljenje je na izmaku", rekao je jedan dužnosnik EU-a.

"Ona je zapravo naša zaposlenica, ali govori kao liderica Europe"

Komisija je u dugogodišnjem sukobu s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji se nije libio izraziti ovu kritiku. "Često se javnosti čini da Europom upravljaju komisija i njena predsjednica", rekao je nedavno Orbán: "Mislimo na nju i čitamo njezine riječi kao da govori liderica Europe - a zapravo je ona naša zaposlenica, naša plaćena zaposlenica, čiji je posao izvršavati ono što mi odlučimo".

Orbán sam nema moć blokirati njezinu nominaciju i možda je jedini čelnik koji javno daje takve izjave. No, kao što to često biva u Bruxellesu, nemoguće je znati koliko se drugih krije iza njega.

Prema nekoliko francuskih dužnosnika, francuski predsjednik Emmanuel Macron nije sretan stalnim iskazivanjem neovisnosti Von der Leyen. Njezine inicijative o ratu između Izraela i Hamasa u Parizu su viđene kao "predizborna kampanja" i "lični PR", rekao je jedan francuski diplomat.

"Ona misli da nema šefa"

"Ona misli da nema šefa. Ako je ne budemo mogli kontrolirati, mora se staviti pod kontrolu. Poslali smo joj jasnu poruku da ima svoje pokrovitelje, a to su oni koji joj daju mandat", rekao je francuski diplomat.

Malo je vjerojatno da će takvo gunđanje dobiti na snazi sve dok ne postoji drugi kandidat oko kojeg se nezadovoljnici mogu okupiti. A hoće li se to dogoditi, uvelike će ovisiti o izborima za Europski parlament, čiji se rezultati smatraju predznakom europskog sentimenta koji pomaže u određivanju ko bi trebao dobiti vodeće poslove u uniji.

Da bi preuzela dužnost, Von der Leyen trebaju nominirati europski čelnici i potvrditi Europski parlament. Godine 2019. postavljena je na dužnost uz podršku proeuropskih stranaka EU-a: konzervativne Europske pučke stranke, Socijalista i liberalne grupe Renew.

To joj je donijelo tek tijesnu većinu: 383 glasa, malo iznad minimuma od 374. S ekstremnom desnicom koja raste diljem Europe, Von der Leyen bi se mogla namučiti da ponovi tu pobjedu. "Moglo bi doći do pravog iznenađenja", rekao je francuski član Europskog parlamenta iz jedne od proeuropskih stranaka.

Ako koalicija ovog puta ne uspije, neće biti većine, objasnio je zastupnik: "A tema Von der Leyen jednostavno više neće postojati. Ako ne možemo pronaći većinu, nećemo moći upravljati. To je vrlo moguće".

Slični komentari počinju dolaziti i od europskih diplomata. "Ona je favorit, bez sumnje, ali s trenutnim anketama prerano je reći hoće li sigurno biti ponovno izabrana", rekao je jedan diplomata iz središnje Europe.

"Ovog puta bi pronalaženje većine moglo biti jako teško, a većina bi mogla biti stvarno tanka, vjerojatno pretanka. Nejasno mi je kako će to utjecati na njezin reizbor. Jasno je samo da se trenutačno teško mogu pružiti čvrste garancije, rekao je drugi diplomat.

Pfizergate

Iznad procesa selekcije Von der Leyen visi Damoklov mač u obliku goleme injekcije. Iako je to još daleka mogućnost, velike vijesti u takozvanom skandalu Pfizergate mogle bi u potpunosti promijeniti stanje.

Očekuje se da će sud početkom 2024. donijeti odluku o tužbi The New York Timesa protiv Europske komisije zbog nemogućnosti pristupa tekstualnim porukama koje su razmjenjivali Von der Leyen i Albert Bourla, izvršni direktor farmaceutskog diva Pfizera.

Spor datira iz 2021. godine, kada su, prema izvještajima The New York Timesa, Von der Leyen i Albert Bourla lično pregovarali o vakcini, pri čemu je Pfizer pristao osigurati zemljama EU-a 900 miliona doza ili dovoljno da se unija vakciniše tri puta, uz mogućnost ponovne kupnje iste količine.

EU je već sklopila dva sporazuma s Pfizerom i BioNTechom, drugom kompanijom za proizvodnju vakcina, ali ovaj poslovni dogovor bio je bez presedana u svojim razmjerima. Prethodni sporazumi prošli su kroz kompliciran pregovarački proces koji je uključivao odbor s predstavnicima svih 27 zemalja EU-a, kao i odabrane pregovarače. U ovom slučaju, Von der Leyen je navodno utanačila glavne elemente dogovora direktno s Bourlom preko tekstualnih poruka.

Odbila dati poruke

Prema riječima osobe koja je upoznata s pregovorima, komisija je te uvjete zatim predstavila europskim prijestolnicama, koje su ih potpisale, čime je otvoren put za sastavljanje službenog ugovora.

Komisija je odbila zahtjeve novinara za pristup informacijama u tekstualnim porukama, uz obrazloženje da ih, ako postoje, ne može pronaći. Razne nadzorne agencije također su pokušale rasvijetliti to pitanje - bezuspješno. Posebno parlamentarno povjerenstvo koje istražuje pandemiju, a koje je pokušalo natjerati predsjednicu komisije da odgovara na pitanja, nije postiglo nikakav napredak.
"Govorimo o milijardama profita koje su stekli ti proizvođači vakcina", rekla je belgijska zastupnica u Europskom parlamentu Kathleen Van Brempt, koja je predsjedala posebnim odborom.

Zastupnica je rekla kako ne vjeruje da je predsjednica komisije lično na bilo koji način korumpirana, ali i da netransparentnost potkopava demokratski nadzor: "Nisam protiv profita, ali stvari trebaju biti transparentne, jasne i trebaju biti po pravilima. A nisu bile".

U skladu sa svojim zaštitnim znakom, Von der Leyen se odbija pozabaviti tim problemom - čak i kad su joj kamere uperene u lice.

Dosad je to bila pobjednička strategija. Skandal nije odjeknuo dalje od novinara u Bruxellesu i skeptika protiv vakcine. "Arena u Bruxellesu nije arena koju pomno promatra velika publika. Ko prati briselski diskurs? To su samo elite", rekao je Thies Clausen, voditelj korporativnih i javnih poslova u PR kompaniji FleishmanHillard.

Može se samo nagađati hoće li sudska presuda protiv nje to promijeniti. Iako je Sud pravde Europske unije, koji će odlučivati o ovom slučaju, ne može prisiliti da omogući uvid poruke, to bi mogla biti neugodnost u politički osjetljivom trenutku.

Potencijalno eksplozivna istraga o nabavi vakcina

Još je potencijalno eksplozivnija tekuća istraga Ureda europskog javnog tužitelja o nabavi vakcina u EU-u. Nije jasno je li Von der Leyen meta tužitelja, ali to se ne može isključiti.

U međuvremenu je postalo jasno da je EU uzalud potrošila milijarde eura u sporazumu s Pfizerom. Analiza koju je proveo Politico pokazuje da je najmanje 215 milona doza vakcina, kupljenih na vrhuncu pandemije, bačeno uz procijenjeni trošak za porezne obveznike od četiri milijarde eura.

Bijes raste i u nekim zemljama. I Poljska i Mađarska su potpuno odbile neke isporuke vakcina, rekavši da ih imaju dovoljno, što je izazvalo pravnu svađu s Pfizerom. U Rumuniji tužitelji istražuju bivšeg premijera Florina Cîțua zbog odbačenih doza. Tvrde da je bivši premijer, zajedno sa svojim ministrima, odgovoran za više od milijardu eura štete u vezi s neiskorištenim dozama. Pristaše bivšeg premijera kažu da je istraga politički motivirana.

Ako je Von der Leyen zabrinuta zbog svega ovoga, ona ne dopušta da se to vidi. Kakve god vijesti izašle, ona vjerojatno neće dopustiti da je vide kako se znoji. Što god se dogodilo, kakve god bile presude, kakvi god bili ishodi raznih istraga, najvjerojatniji scenarij ostaje isti: Von der Leyen s hladnim smiješkom ulazi u drugi mandat, prenosi Index.hr.