Piše: Dino Bajramović

Mehmed Pozderac iz Cazina, brat Nurije Pozderca, učesnika Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednika I zasjedanja  AVNOJ-a, koji je 12. juna 1943. od zadobijenih rana preminuo je na Dragoš-Sedlu za vrijeme pokreta na Tjentište, imao je dvije žene i osmero djece. U njegovom prvom braku rođeni su Zuhra i Ismet, a u drugom, sa Safijom, i Hakija, Hamdija, Fatima, Sakib, Hasnija i Bakira Pozderac. Hakija je bio političar i jedan od rukovodećih ljudi Agrokomerca iz Velike Kladuše, Sakib je bio general-potpukovnik Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine, preteče Armije RBiH, a Hamdija također političar, sociolog. Predavao je i Opštu sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. 

Hamdija Pozderac bio je, između ostalog, predsjednik Skupštine SR Bosne i Hercegovine, član Izvršnog komiteta Centralnog komiteta SKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva Centralnog komiteta SKJ i predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SKBiH od 1982. do 1984. godine. Na kraju svoje političke karijere bio je i član i potpredsjednik Predsjedništva SFRJ od 1986. do 1987., a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva bio je prisiljen da podnese ostavku zbog navodne umiješanosti u „aferu Agrokomerc“. Nakon toga se povukao iz političkog života SFRJ, a cilj montiranog procesa izrežiranog u Beogradu i jeste bio njegovo uklanjanje sa političke scene SFRJ. Jučer se navršilo stotinu godina od njegovog rođenja.

Kada smo u novembru 2012. objavili feljton o uglednoj porodici Pozderac, povodom odluke Muzeja holokausta “Yad Vashem” u Jerusalemu da se broj “Pravednika među narodima” u BiH poveća sa 47 na 49, a nova imena su bili Nurija i Devleta Pozderac, naš sagovornik je bio i nekadašnji gradonačelnik Bihaća i premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača, koji nam je tada rekao: “Mlađe generacije se, vjerujem, slabije sjećaju Nurije, jer se obrazovni sistem naše zemlje nije potrudio da ga dovoljno zastupi u udžbenicima historije. Mislim da je bilo mjesta za to unutar poglavlja o AVNOJ-u. Što se tiče porodice uopće, mislim da je puno svježije pamćenje o Hamdiji, Hakiji i generalu Sakibu Pozdercu. Ljudi posebno vole i ističu Hamdiju.” 

Ali, na osnovu priča koje smo čuli od članova porodice Pozderac i Mehmed zaslužuje medalju „Pravednik među narodima“, jer ima iste kao zasluge kao Nurija i Devleta. S tim da je Meho ostao u Cazinu sve vrijeme rata, pa i kad je Nurija otišao s partizanima. “Ali, nisu se samo Jevreji čuvali i skrivali u Cazinu. Bili su tu i Srbi i drugi koji su skrivani od pogroma i pokolja koji je bio okolo. A kad je Nurija otišao s partizanima, u Cazinu je ostala njegova žena Devleta”, pričao nam je 2012. Mehmed Pozderac, sin Hakije Pozderca i unuk Mehin po kojem je i dobio ime, nekada direktor McDonald'sa, a danas prvi čovjek KFC-a za Bosnu i Hercegovinu.

A na Wikipediji piše i da se Hamdija Pozderac, jer ovo danas je priča o njemu, „smatra ocem bošnjačke nacije i prvom žrtvom velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu“.

„Hamdija Pozderac ne predstavlja samo najznačajniju ličnost druge polovine 20 stoljeća nego spada u red najznačajnijih ličnosti bosanskohercegovačke prošlosti uopće. Nažalost umro je neposredno pred slom komunističkog/socijalističkog jednopartijskog sistema i agresije na RBiH, te su očito ti događaji jednostavno pomalo nepravedno gurnuli lik i djelo Hamdije Pozderca u stranu i nažalost o njemu se vrlo malo ili skoro nikako ne govori. Mišljenja sam da se naučna i šira bosanskohercegovačka javnost trebaju više baviti Hamdijom Pozdercem kako bi se na pravi način valoriziralo njegov lik i djelo koji su pogotovo danas aktuelni, jer dosta toga što se danas događa u BiH ima svoje korijene upravo u vremenu kad je djelovao Hamdija Pozderac", govori za "Slobodnu Bosnu" mr. Osman Sušić, politolog i sociolog, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. 

„Hamdija Pozderac je obavljao najviše političke funkcije kako u BiH tako i u SFRJ. Zajedno sa Džemalom Bijedićem, Brankom Mikulićem i Nijazom Durakovićem radio je na izgradnji i jačanju BiH i njenom ravnopravnom položaju unutar jugoslovenske federacije, pogotovo u odnosu na Zagreb i Beograd, što nije odgovaralo ni Zagrebu a posebno Beogradu, što možemo vidjeti iz dešavanja iz 80-ih godina prošlog stoljeća kada dolazi do obnove velikosrpskog državnog projekta (koji je imao za cilj kreiranje Velike Srbije - Memorandum SANU, Dobrica Ćosić, Vojislav Šešelj...) i napada koji su vršeni na Hamdiju Pozderca (afere Neum, Fočatrans, Moševac i na kraju Agrokomerc) s ciljem njegove diskreditacije i na kraju eliminacije iz društvenog i političkog života tadašnje Jugoslavije. Upravo je afera Agrokomerc bila presudna ne samo za političko djelovanje nego i život Hamdije Pozderca, koji je umro godinu nakon izbijanja afere. Hamdija Pozderac je bio jedna od prvih brana velikosrpskom nacionalizmu do čije obnove je došlo 80-ih godina prošlog stoljeća, a i jedna od njegovih prvih žrtava“, kaže Osman Sušić, koji će u četvrtak, 18. januara, učestvovati na okruglom stolu “Doprinos Džemala Bijedića bosanskohercegovačkoj ravnopravnosti”, u organizaciji Muzeja Hercegovine, u Spomen kući Džemala Bijedića u Mostaru, a povodom 47. godišnjice pogibije Džemala Bijedića (1977-2024). 

Nažalost, stota godišnjica rođenja Hamdije Pozderca obilježena je samo u rubrikama "dogodilo se na današnji dan" i sličnim.

Hamdija Pozderac preminuo je 6. aprila 1988. godine. U augustu prošle godine preminula je i njegova supruga Milka.