Dok se nekome ne smrkne, drugom ne svane. Tako je otprilike bilo u slučaju banjalučke berze koja je ostvarila u prošloj godini promet od milijardu maraka i u odnosu na godinu ranije povećan je za čak 53 posto, prenosi BN televizija.

Zaslugu za to preuzima Vlada Republike Srpske koja je zadužila svoje građane na domaćem tržištu za 861 milion maraka.

I dok se zaduženja povećavaju na račun građana, drugi kupe kajmak.

Republika Srpska je u prošloj godini na berzi emitovala deset obveznica ukupne vrijednosti 594.837.000 KM.

Kamatne stope u javnim ponudama obveznica RS kretale su se od 5,50 posto do 6,10 posto.

Pored toga, emitovani su i trezorski zapisi u vrijednosti od 266.817.940 KM kroz devet javnih ponuda, sa kamatnim stopama od 2,2 odsto do četiri odsto, što čini ukupna zaduženja na domaćem tržištu u iznosu od čak 861, 6 miliona maraka.

Sve to je doprinijelo da banjalučka berza ostvari najveći ikada promet od čak jednu milijardu i pet miliona maraka.

Rukovodstvo banjalučke berze, u izjavi za BN televiziju, priznaje da je to konstantnog zbog zaduživanja Vlade Republike Srpske.

"Rastu prometa doprinijelo je najviše zaduživanje Vlade Republike Srpske, na tržištu hartija od vrijednosti. Republika Srpska se u prošloj godini na domaćem tržištu zadužila za 861 milion maraka. Tržište hartija od vrijednosti se pokazalo kao važan instrument za upravljanje javnim dugom. Putem korporativnih obveznica osam preduzeća je prikupilo oko 20 miliona maraka", kaže rukovodilac Sektora za poslone operacije na Banjalučkoj berzi, Nebojša Vuković.

Nemamo tržište kapitala

Novinar Siniša Vukelić, koji godinama redovno rad berzi u BiH, objašnjava da pored toga što ih zadužuje preko svih granica, Vlada Republike Srpske pravi građanima dodatni problem.

"Vlast, kada se zadužuje na domaćem tržištu, to samo znači da je Vlada od svojih privrednika, od svojih osiguravajućih kuća, od fondova, banaka, uzela stotine miliona maraka, koji umjesto da završe investirani u privredu ili građanima kroz spoljne i stambene kredite, ona je to iskoristila da finansira svoje potrebe"m poručuje Vukelić.

Ekonomisti su složni u tvrdnji da promet jedne berze koji se svodi isključivo na transakcije hartijama od vrijednosti jedne Vlade, odnosno na zaduživanje, ne doprinosi poboljšanju i razvoju privrede u toj zemlji, a objašnjavaju i zašto je to tako.

"To da je najveći promet emitovanje hartija od vrijednosti Republike Srpske, odnosno zaduživanje javnog sektora, govori to da berza ne mora ni postojati. I ako je to jedino čemu će berza služiti, možemo slobodno reći da mi nemamo tržište kapitala", tvrdi Igor Gavran.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je razgovarao sa direktorom jednog od tih fondova iz Kuala Lumpuru.

"Kod njih građani uopšte ne drže novac u bankama, nego ih ulažu u fondove koji preko berzi, koje su garant poštenog ulaganja, ulažu svoj novčani potencijal. Berza je jako dobra institucija, i menadžment nije tako loš, ali je problem što privreda, kojoj možda neko ne dozvoljava, da uđe u takve vrsta ulaganja", objašnjava Pavlović.

Novinar Siniša Vukelić kaže da je jasno zašto je to tako.

"Banjalučka berza se nikada nije oporavila od pokušaja Vlade Milorada Dodika da uvuče češku elektroprivredu u RITE Gacko. To je srušilo tržište kapitala u RS. I evo sad vidimo poslije 15 – 16 godina da i dalje grca u tim problemima koji su izazvali talas nepovjerenja kod investitora", tvrdi Vuelić.

U Banjalučkoj berzi su svjesni problema tržišta kapitala u Republici Srpskoj, ali poručuju da su oni samo organizatori posla te da ne mogu uticati na to. Ali priznaju da postoji rješenje.

"Neophodno je raditi na razvoju tržišta kratkoročnih hartija od vrijednosti, i uključivati u sve to javna preduzeća. Na ovaj način bi se omogućilo poslovanje po povoljnijim uslovima, pogotovo za ta preduzeća za koje garantuje RS", kaže Nebojša Vuković.

Kao što to obično biva, u Vladi Republike Srpske ne razmišljaju puno o posljedicama, već gase trenutne požare.

S obzirom na ne tako dobra ekonomska predviđanja za ovu godinu, vlast je odlučila da opet potraži rješenja u zaduženjima.

Plan je da, kako su pojasnili u Ministarstvu finansija, nađu strane kreditore, a ako to propadne, slamku spasa će očigledno potražiti na banjalučkoj berzi i tako joj pumpati promet na račun građana Republike Srpske, piše BN.