Piše: Darko OMERAGIĆ

"Dobro je da političari rade na izmjenama Izbornog zakona BiH, ali neki njihovi prijedlozi poput onog koji dolazi od HDZ-a BiH su apsolutno neprihvatljivi", kaže za "Slobodnu Bosnu" nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH, predsjednik Foruma građana Tuzla i član Koalicije "Pod lupom" Vehid Šehić.

"Prijedlog HDZ-a BiH o izboru člana Predsjedništva BiH koji je i ranije bio u opticaju, a u kojem tvrde da se mogu provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava bez izmjena Ustava BiH nije tačan. Primjena presude u slučaju „Zornić“ neminovno dovodi do ograničenih izmjena Ustava BiH kada govorimo o Predsjedništvu, ali legitimno je pravo nekog političkog subjekta da nešto predloži. Meni smeta kada čujem da se može provesti presuda bez izmjena Ustava BiH. I zato je reakcija Američke ambasade ispravna. Prvo ide izmjena Ustava, pa tek onda se može mijenjati Izborni zakon", rekao nam je Šehić.

CENZUS DA, ALI ISTI NA SVIM NIVOIMA

Podsjetimo, nakon sastanka vladajuće koalicije (HDZ-SNSD i Trojka) u Laktašima koji je održan prije nekoliko dana predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović pred medije je izašao s prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH. U tom prijedlogu se navodi da se način biranja člana Predsjedništva BiH iz RS-a neće mijenjati, kao ni način izbora člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, ali da bi se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bio na način da bi pobjednik bio kandidat koji osvoji najviše glasova u „odabranim“ kantonima, a to su SBK, HNK, ZHK, Livanjski i(li) Posavski kanton.

Što se tiče drugih prijedloga koji su na površinu isplivali nakon sastanka koalicije iza zatvorenih vrata, Šehić je pohvalio mogućnost uvođenja cenzusa na 5 posto, ali smatra da on treba važiti i za lokalne i za opšte izbore "jer će to smanjiti broj političkih subjekata i natjerati one s istom ideologijom da se idu zajedno na izbore":

"Kod nas ima puno političkih subjekata jer je politika najsigurniji biznis i mnogima su materijalne beneficije motiv za bavljenje politikom. Pet posto je opšti prag u mnogim evropskim državama", objašnjava Šehić.

Prijedlog zatvorenih listi je loš, tvrdi naš sagovornik. Zašto, pitali smo ga:

"To da mandat pripada političkoj stranci je neprihvatljivo. Mandat mora pripasti izabranom zvaničniku jer je to evropski standard. Tako se svakom građaninu-biraču omogućava da glasa za kandidata u kojeg ima najviše povjerenja. Stav političkih partija koje time žele spriječiti pojavu takozvanih preletača je zapravo problem političkih stranaka. Kreatori situacije u kojoj kandidati mijenjaju stranačke dresove su upravo političke stranke. Dakle, ovaj problem ne treba prelamati preko leđa građana-birača i izabranih zvaničnika. To je samo dokaz da oni nemaju povjerenja u mnoge svoje kandidate. Zatvorena lista znači da bismo glasali samo za političkog subjekta, a da će oni odrediti ko će shodno broju osvojenih mandata biti izabran."

ONI BI DA KAZNE MILION LJUDI, ALI KAKO?

Još jedan prijedlog je za Šehića potpuno neprihvatljiv, pa i nemoralan je uvođenje obaveznog glasanja na izborima i sankcionisanje onih koji ne izlaze na izbore:

"Kazniti građane u ovakvoj političkoj konstelaciji u BiH zato što ne izlaze na izbore je loš prijedlog jer većina građana koji ne izlaze na izbore, a njih je uvijek oko 50 posto, to čini jer nemaju ni u koga povjerenja ili ako ima povjerenje ne želi dati svoj glas jer se boji da će ga dio nesavjesne biračkih odbora poništiti. Zato je stvoren taj otpor prema izborima. Samo bih pitao vlasti kako bi naplatili kazne za neizlazak na izbore od milion ljudi. Sam način izmjena Izbornog zakona BiH je neprihvatljiv jer se to ne radi u zatvorenim krugovima nego u Parlamentu BiH i na javnim raspravama", poručuje Šehić.

No, vratimo se na prijedlog izbora članova Predsjedništva BiH. Tu Šehić nema dileme – prije svega treba provesti presudu u slučaju „Zornić“ u kojoj je Evropski sud za ljudska prava dao i aktivno i pasivno biračko pravo kao građanki koja etnički ne izjašnjava:

"Zato mislim da je prijedlog HDZ-a BiH neprihvatljiv. Ako se primijeni presuda u slučaju Zornić, pa i ranije odluke Sejdić-Finci, mora se brisati u Ustavu BiH etnički prefiks. Znači ne bi se birali Bošnjak, Srbin i Hrvat kako piše danas, odnosno iz reda ovih naroda, nego će se birati tri člana Predsjedništva BiH, dva iz FBiH i jedan iz RS-a s tim što ne mogu biti dva iz istog naroda. To je provedba odluke Zornić, pa i odluke iz slučaja Pilav, Pudarić i druge, a ovo što imamo danas kao prijedlog nije u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Svaka izmjena Izbornog zakona BiH, a pogotovo ona koja se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH mora poštovati odluke Evropskog suda za ljudska prava. Nema kompromisa s izvršavanjem odluka suda", zaključio je Šehić.

UVOĐENJE NOVIH TEHNOLOGIJA

Jedan od prijedlog je uvođenje skeniranja na glasačkom mjestu. Ovo je dobra ideja, smatra Šehić.

"Nove tehnologije se moraju uvesti, a to je biometrijska identifikacija birača i skeneri koje će u potpunosti biti moguće primijeniti tek na opštim izborima 2026. godine, a na ovim lokalnim izborima će biti pilot-projekat upotrebe novih tehnologija na 160 biračkih mjesta. Centralna izborna komisija BiH će početkom maja će u skladu s Izbornim zakonom donijeti odluku o održavanju izbora. Nakon donošenja te odluke nikakvih izmjena Izbornog zakona BiH ne može biti koje se mogu primijeniti na ovogodišnjim lokalnim izborima. Dakle, političari imaju kratak rok za dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, a krajnji rok je februar."