Više ne postoji nikakva prepreka koje ometaju jačanje Sjevernog Kipra, rekao je predsjednik turskog parlamenta Numan Kurtulmuş dok je ugostio svog kolegu kiparskih Turaka u glavnom gradu Ankari na razgovorima o kiparskom pitanju, kao i globalnim izazovima, prenosi Stav.ba.

Naglašavajući važnost pitanja Kipra kao nacionalne brige, Kurtulmuş je rekao da su teška vremena vezana za Kipar sada prošlost.

"Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC) je sada na početku perioda u kojem može uspostaviti svoje postojanje kao država u međunarodnoj areni", rekao je on.

Osvrćući se na globalna pitanja, Kurtulmuş je rekao da je nedostatak "novog i pravednog svjetskog sistema" ključni izazov.

"Postoji svjetska politika koja teško može riješiti probleme, ne može ni jednom pitanju pristupiti sa fer i trajne mirovne perspektive i neefikasna je. Vidimo da ovaj svjetski sistem podržava samo one koji posjeduju moć.

"Ovaj sistem se ne može nastaviti na ovaj način. Znamo kako je ovaj sistem godinama funkcionirao protiv Turske Republike Sjeverni Kipar i naroda kiparskih Turaka na Kipru", dodao je on.

Skrećući pažnju na akcije Izraela u Pojasu Gaze, Kurtulmuş je ukazao na neuspjeh globalnog sistema da pruži efikasna rješenja i pozvao na novi, pošten i pravedan globalni politički poredak.

"Danas, na sličan način, svjedočimo masakru, genocidu velikih razmjera koji se odvija u Gazi pred očima cijelog čovječanstva. Nažalost, čini se da globalni sistem nije u stanju proizvesti ni najmanje rješenje za ovu situaciju", rekao je on.

UN neefikasnost

Sa svoje strane, osvrćući se na historijske događaje, predsjednik parlamenta TRSK Zorlu Töre podsjetio je na značaj mirovne operacije koju su izvele turske oružane snage (TSK) 20. jula 1974. kako bi zaustavile ugnjetavanje i progon kiparskih Turaka u Grčkoj.

"Snage Ujedinjenih nacija za održavanje mira nikada nisu bile u stanju da uspostave mir na otoku i nisu mogle ostati nepristrasne", ustvrdio je Töre.

Takođe je kritikovao neefikasnost međunarodnih organizacija poput UN-a i Evropske unije.

"Stoga, kao turska nacija, trebamo biti jaki, a naše nacionalno jedinstvo i solidarnost treba dalje jačati. Kao Turska Republika Sjeverni Kipar, stojimo uz podršku domovine i idemo dalje."

Također, Fuat Oktay, šef Odbora za vanjske poslove turskog parlamenta, razgovarao je o podršci Turske rješenju pitanja Kipra sa dvije države tokom razgovora sa delegacijom koju je predvodio Emrah Yeşilırmak, predsjedavajući Odbora za administrativna, javna i zdravstvena pitanja Parlamenta TRSK.

Oktay je podsjetio na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na priznavanje nezavisnosti TRSK na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.

On je naglasio tekuće napore za međunarodno priznanje TRSK i naglasio nepokolebljivu podršku Turske narodu kiparskih Turaka.

"Priznavanje Kipra i ukidanje svih vrsta ograničenja ili embarga na Tursku Republiku Sjeverni Kipar stalno su na našem dnevnom redu u svakoj prilici i u svakom okruženju", rekao je on.

Yeşilırmak je priznao značajnu podršku Türkiye u različitim oblastima i istakao da je njihova posjeta imala za cilj da iskoristi iskustva turskog parlamenta za pravnu regulativu koja se bavi nedostacima.

Kiparsko pitanje

Ostrvo Kipar je podijeljeno od 1974. godine kada je Turska, kao sila garant, potaknuta državnim udarom usmjerenom na pripajanje ostrva Grčkoj, pokrenula vojnu intervenciju nazvanu Kiparska mirovna operacija kako bi zaštitila kiparske Turke od progona i nasilja.

Kao rezultat toga, TRNC je osnovan 15. novembra 1983. godine.

Podjela je od tada bila izvor tenzija, uključujući oko toga tko ima utjecaj na eksluzivnu ekonomsku zonu otoka na moru, od čega je više od 40% polagala svoja prava Türkiye nakon nedavnih otkrića prirodnog plina.

Turska ne priznaje administraciju kiparskih Grka kao državu.

Posljednjih godina na ostrvu se odvija povremeni mirovni proces, uključujući neuspjelu inicijativu u Švicarskoj 2017. pod pokroviteljstvom zemalja garanta Turske, Grčke i Velike Britanije

Administracija kiparskih Grka primljena je u Evropsku uniju 2004. godine, iste godine kada su osujetili plan UN-a za okončanje dugogodišnjeg spora, ali samo južni dio otoka gdje žive kiparski Grci uživa njegove pune prednosti.

Napori za ponovno ujedinjenje ostrva bili su u zastoju otkako je propala posljednja runda pregovora uz podršku UN-a 2017.

Lider kiparskih Grka Nikos Christodoulides, izabran prošle godine, zalagao se za ponovno pokretanje pregovora s predsjednikom kiparskih Turaka Ersinom Tatarom, uključujući prijedlog da Evropska unija više ulaže u pregovore uz posredovanje UN-a i imenovanje visokog dužnosnika koji će pomagati u vođenju procesa.

Turski Kipar se snažno protivi toj ideji zbog "progrčkog stava" EU u vezi s krizom i kako je "blokirao prihvatljiv sporazum i nastavio status quo".

Otok je od 1974. podjeljen na (62 %) grčki dio i (38 %) turski dio. Godine 1983. Turska Republika Sjeverni Kipar proglasila je nezavisnost koju priznaje samo Turska i Pakistan. 

Ove najave dolaze u periodu kada se naziru promjene svjetske geopolitičke arhitekture zadnjih godina u istočnoj Europi, na Kavkazu i u Africi.