Aleksa Šantić  je bio bosanskohercegovački pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH. Rodio se 27. maja 1868., a umro je 2. februara 1924. godine.

Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Nakon što mu je otac umro, staranje je preuzeo strogi stric. Imao je dva brata, Peru i Jakova, te sestru Radojku koja se udala za njegovog prijatelja Svetozara Ćorovića. Živio je u trgovačkoj porodici u kojoj nisu imali razumijevanja za njegov talenat. Poslije završetka trgovačke škole u Trstu i Ljubljani vratio se u rodni Mostar.

Bio je i jedan od osnivača kulturnog lista "Zora" kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru. Tu se upoznao i družio  sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima.

U njegovom pjesničkom stasavanju najviše udjela su imali pjesnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović-Zmaj, a od stranih pjesnika najvažniji utjecaj je imao Heinrich Heine, koga je i prevodio s njemačkog jezika. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme.

Večer sjećanja u Mostaru

U povodu 100. godišnjice smrti pjesnika Alekse Šantića 2. februara bit će upriličena večer sjećanja u Centru za kulturu u Mostaru.

Istog dana u prijepodnevnim satima, izaslanstvo Prosvjete će položiti cvijeće na grob Alekse Šantića.

"Uz izložbu Aleksa Šantić u zbirci Muzeja Hercegovine, stihove Šantića će govoriti glumac Kemal Rizvanović, njegov život će pobliže predstaviti profesorica Dijana Hadžizukić, a sve će upotpuniti mlada mostarska grupa "Zerdelija" sa svojim melodičnim izvođenjem tradicionalnih i pjesama karakterističnih za ovdašnje podneblje", saopšteno je iz SPKD-a ''Prosvjeta'' Mostar.

Šantić je napisao i objavio preko 800 pjesama. Među njima su najpoznatije "Emina", zatim "Veče na škoju","Ostajte ovdje","Moja otadžbina","O klasje moje","Što te nema?" i mnoge druge.

Obilježavanje organizira Srpsko prosvjetno kulturno društvo (SPKD) ''Prosvjeta'' Mostar, u suradnji sa SPKD ''Sarajevo'', Muzejom Hercegovine, Narodnim pozorištem Mostar i Centrom za kulturu Mostar.