Skoro tri od 10 učenika srednjih škola izbjegavaju ići na nastavu jer im boravak u školi izaziva anksioznost, pokazalo je istraživanje. Širom Ujedinjenog Kraljevstva, 28% mladih od 12 do 18 godina nije pohađalo školu tokom prošle godine iz tog razloga, a stručnjaci upozoravaju da su mnogi tinejdžeri izbjegavalo školu jer su se osjećali nesposobnim.

Nalazi, u istraživanju provedenom za dobrotvornu organizaciju za mentalno zdravlje mladih, sugeriraju da je loše mentalno zdravlje glavni pokretač porasta izostanaka iz škole nakon pandemije Covida, piše The Guardian, prenosi Stav.ba.

Dr Nihara Krause, osnivačica dobrotvorne organizacije, pozvala je škole i ministre da povećaju podršku anksioznim i uznemirenim osobama mlađim od 18 godina jer „emocionalno zasnovano izbjegavanje škole“ dovodi do toga da učenici odsustvuju na duge periode, ometa njihovo obrazovanje i stvara ogroman pritisak na porodice.

„Škola i izazovi koje ona ponekad postavlja mogu povećati anksioznost kod nekih mladih ljudi, čineći da se osjećaju preopterećeno i da vjeruju da nisu sposobni nositi se s obavezama i očekivanjima.

“Emocionalno zasnovano izbjegavanje škole je vrlo zabrinjavajuća pojava koja raste. Razlikuje se od izostanka iz škole zbog izostajanja. To je kada dijete ili mlada osoba doživi ekstremnu anksioznost ili uznemirenost u vezi sa pohađanjem škole. Ovaj strah može biti toliko velik da izbjegavaju ići u školu.”

Jedna četvrtina mladih koji izbjegavaju školu kaže da je to zbog porodičnih poteškoča, 18% posto kao razlog je navelo maltretiranje i probleme s vršnjacima, a ostali su rekli da u školu ne dolaze zbog stresa koji uzrokuju ispiti.

“Ovi nalazi su vrlo alarmantni jer pokazuju dalekosežan utjecaj neliječene anksioznosti i drugih mentalnih poteškoća koje mogu imati na život mlade osobe. Ono što može početi kao nekoliko slobodnih dana može brzo prerasti u dugotrajno odsustvo. Bez specijalističke podrške, koja je i skupa i dugotrajna, neka djeca i mladi ljudi neće se školovati na odgovarajući način, što će negativno utjecati na njihov ukupan život”, rekla je Krause.

U reprezentativnom uzorku od 1.025 mladih ljudi 48% je reklo da pate od psihičkih tegoba i da imaju anksioznost, depresiju, poremećaj u ishrani ili drugo stanje koje se može dijagnosticirati. Među njima, polovina (50%) je izostala iz škole jer su bili previše nestrpljivi.

Bivša ministrica mentalnog zdravlja u sjenci dr Rosena Allin-Khan, koja je prošle sedmice vodila debatu Commonsa o mentalnom zdravlju djece, rekla je da je istraživanje otkrilo "epidemiju nesreće koja djecu drži podalje od učionice".

Da bismo to riješili, dodala je, "potrebni su nam specijalisti u školama, kako bi se riješili hronični problemi osoblja u službama za mentalno zdravlje, a mladim ljudima omogućila stručna podrška u zajednicama“.

Paul Whiteman, generalni sekretar sindikata školskih lidera NAHT, rekao je: „Škole su viđale sve više djece koja se bore sa svojim mentalnim zdravljem posljednjih godina, posebno nakon pandemije, a to utječe ne samo na njihovo učenje već i na njihovo ukupno ponašanje. ”

Pozvao je ministre da osiguraju da svaka škola ima tim za podršku mentalnom zdravlju – samo 38% onih u Engleskoj to ima – i da sve škole i fakulteti mogu pružiti savjetovanje.

Profesor Sir Chris Whitty, glavni medicinski službenik Engleske, rekao je roditeljima da djeca s blagom do umjerenom anksioznošću i dalje treba da idu u školu jer im duže odsustvo može pogoršati stanje. Vlada je objavila planove za mentore koji će se pozabaviti ovim problemom.