BOSANCI I HERCEGOVCI NA PRVOM MJESTU: Sve se mijenja, u Hrvatskoj bi do 2030. godine moglo raditi čak…

Nikad više stranih radnika. Rade poslove koje domaći ne žele ili su svoje znanje i vještine odlučili unovčiti u zemljama u kojima - vrijede više.

  • Ekonomija

  • 05. Feb. 2024  

  • 0

Raste broj stranih radnika u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima MUP-a zaposleno ih je više od 172.000. To je čak 28 posto više dozvola za boravak i rad nego u godini prije.

Nedostaje radnika u gotovo svim djelatnostima. Prema računici Hrvatske udruge poslodavaca u Hrvatskoj bi do 2030. trebalo raditi više od pola miliona stranih radnika

Nepalac Kamal Gurung u Hrvatsku je stigao iz Velike Britanije nakon Brexita.

- Njemačka ili Austrija mi nisu zanimljive. Hrvatska je sada nešto novo, nova zemlja koja je nedavno ušla u Šengen. Tu mi je ugodno, susrećem smirene i ugodne ljude, ističe Kemal za HRT.

Nepalci su postali treći najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj, odmah iza državljana BiH i Srbije.

Stranci se najčešće zapošljavaju u graditeljstvu, turizmu i industriji. To su djelatnosti u kojima kronično nedostaje radnika. HUP je izračunao da će na temelju ekonomskog rasta i tržišne dinamike - do 2030. u Hrvatskoj raditi više od pola miliona stranih radnika. To je gotovo trećina svih zaposlenih.

- Naravno moramo posebno uzeti u obzir ove demografske trendove, značajno smanjivanje broja stanovnika, broj radno aktivnog stanvništva, odlaska naših ljudi van naših granica. Čak neke analize pokazuju da će u narednih 20 godina hrvatska izgubiti 400 tisuća radno aktivnog stanovništva, kaže Jasminka Martinović, Hrvatska udruga poslodavaca.

No strani se radnici već susreću s nizom problema, a trebala bi ih riješiti legislativa.

Novi Zakon o stranicima trebao bi uvesti red i veću sigurnost. Primjerice, uveo bi crne liste za poslodavce koji ne prijavljuju radnike, a stranim radnicima trebao bi među ostalim omogućiti učenje hrvatskog jezika.

Traženi su radnici svih profila. Stopa nezaposlenosti od 6,5 posto - na povijesno je niskoj razini - primjećuju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te navode zanimljive poticaje za samozapošljavanje.

- Pa je 15.000 eura za prerađivačku industriju i građevinarstvo, 10.000 eura za ostatak prerađivačke industrije i informatiku i komunikacije i 7.000 eura za ostale djelatnosti, objašnjava Anđelka Batina, Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Nikad više stranih radnika. Rade poslove koje domaći ne žele ili su svoje znanje i vještine odlučili unovčiti u zemljama u kojima - vrijede više.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...