Unatoč brojnim pokušajima nevladinog sektora, nekolicine entuzijasta, pa i Grada Livna, livanjski divlji konji, a i cijelo područje na kojemu se kreću, nisu dobili zakonsku zaštitu. Dok prijedlozi leže u ladicama, četveronožni ljepotani, uz prirodnu selekciju, bivaju česta meta ‘neljudi’ koji ih kradu, preprodaju, ubijaju.

Ovih dana priču ponovno aktualizira Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva organizacijom radnog sastanka o temi Zakonodavno-institucionalni okvir za upravljanje krdom divljih konja na visoravni Kruzi podno planine Cincar.

Na obzoru između zemlje i neba više od hiljadu četveronožnih ljepotana gospodare visoravni Kruzi, podno planine Cincar. Nesputani i nepotkovani postali su turistička atrakcija, ali i velika nevolja budući da se u potrazi za vodom ili solju i ljeti i zimi spuštaju na cestu. A s obzirom i na sadašnju brojnost, krajnje je vrijeme da se upravljanje tim bogatstvom riješi kroz zakonodavno-institucionalni okvir, piše Abrasmedia.info. 

„Vjerujem da ćemo, što se tiče struke, ćemo dobiti sve moguće potrebne parametre i analize kako to treba napraviti, a dalje je na institucijama – odnosno, budimo iskreni, na političkoj volji. Kad se nešto hoće, onda se nešto i napravi da se to realizira“, kaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva K10 Božo Perić (HDZ 1990).

Pomoćnica gradonačelnika za gospodarstvo, inspekciju, lokalni razvoj i investicije Ivana Markov objašnjava da traje procedura izrade projektnog zadatka za studiju, odnosno za stručno obrazloženje zaštite tog područja: „Naravno, to nije naša nadležnost, ali nadamo se da ćemo mi dostaviti jedan projektni zadatak, jednu inicijativu, kako bi bili početni koraci napravljeni u tom smjeru“.

„Smatram da su livanjski konji dio nacionalnog bogatstva BiH i u svakom slučaju ih treba zaštititi i na neki način treba povesti računa o njima i tu se svakako treba uključiti na jedan naučni pristup sve relevantne institucije ove države“, poručuje Vinko Batinić, profesor Agronomskog fakulteta u Mostaru.

A one bi svojim proračunima pomogle lokalnoj i kantonalnoj zajednici.

„Da problemi sa livanjskim konjima ne budu problemi nego stvarni dio kulture, bogatstva i tradicije ovoga kraja. Pogotovo zadnjih godina su oni i promovirani kao jedan poseban vid turističke atrakcije“, dodaje profesor Batinić.

A uz Agronomski fakultet iz Mostara, stručnu pomoć i potrebnu logistiku za utvrđivanje njihovog zdravstvenog stanja, genetske mutacije, genotip, optimalan broj jedinki i procjenu ugroženosti prostora na kojemu obitavaju i očuvanje biodiverziteta – nesebičnu pomoć dat će i Veterinarski fakultet iz Zagreba.

Nadajmo se da će, zahvaljujući naporima svih ovih ljudi, livanjski ljepotani konačno ugalopirati u zakonsku regulativu.