Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović danas je govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kritikama koje mu je uputio visoki američki zvaničnik James O'Brien, projektu Južne plinske interkonekcije, evropskom putu BiH...

Tokom obraćanja u Mostaru istakao je da je cilj otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, ali i da hrvatski narod neće odustati ni od jednog strateškog pitanja. Diplomatski je odbacio tvrdnje pomoćnika američkog državnog sekretara Jamesa O’Briena da blokira Južnu interkonekciju.

Politički analitičar i književnik iz Mostara Faruk Kajtaz komentirao je za Hayat.ba današnje Čovićevo obraćanje u Mostaru kazavši da lider HDZ-a BiH ide dalje u zaoštravanju odnosa sa američkom administracijom.

Jasan sukob

"Nakon upozorenja iz Ambasade SAD, pisma Blinkena, vrlo jasnog stava O’Briena, odlučio je da nastavi taj svoj potpuno jasan sukob sa američkom administracijom. Ne samo po pitanju Južne plinske interkonekcije nego i po pitanju Izbornog zakona odnosno ustavnih promjena i na kraju, onoga o čemu se ne govori, a zapravo je suština problema, to je njegov odnos sa Dodikom koji je na crnoj listi američke administracije. Iznenađen sam načinom na koji je, vrlo lakonski, odbacio američke primjedbe i razlog zbog kojih ulazi u produbljivanje sukoba. Pokušavao je da bira riječi, da bude diplomata, i to saopći na način koji neće zvučati grubo, ali mislim da su stvari tu manje-više jasne i da možemo očekivati dalju eskalaciju odnosa na relaciji Američka ambasada, State Department – HDZ BiH", smatra Kajtaz.

Komentirajući projekt Južne interkonekcije, Čović je rekao da bi nova firma bila javno preduzeće u vlasništvu Federacije BiH, sa sjedištem u Mostaru.

Kajtaz kaže da je novost da se Čović zalaže za firmu koja bi bila u vlasništvu FBiH, a ne tri kantona.

Konferencija za medije Dragana Čovića (Foto FENA/Mario Obrdalj)

"Sve je to manje-više isto. Sve skupa bi poskupilo priču, ‘BH gas’ bi ostao na nekih način izvan toga ili bi dijelio dobit sa tom nekom kompanijom koja bi se gradila u Mostaru. Sve su to tehnički detalji, međutim kada znate da je riječ o investiciji koja se mjeri stotinama miliona dolara… Nije nevažno ko će kontrolirati izgradnju, eskploataciju. Tu su više nego jasne aspiracije, da se uzme dio kolača", navodi Kajtaz.

Naš sagovornik kaže da je Čović pokazao neke elemente kompromisa govoreći u Izbornom zakonu, ali da je uglavnom sve ostalo na istoj poziciji.

"Govorio je o mostarskom sporazumu, da se treba sprovesti do kraja. Misli na Izborni zakon, nudi dogovor da bi HDZ prtistao da se usvoje izmjene Statuta Grada Mostara koje su vijećnici HDZ-a odbijali", navodi Kajtaz.

Poruka Schmidtu

Kao najsporniji dio današnjeg Čovićevog obraćanja u Mostaru, Kajtaz je ocijenio poruku Schmidtu da se uzdrži od nametanja bilo kakvih odluka.

"Očekujem i od OHR-a da se uzdrži od bilo kakvog nametanja, bilo kakvih odluka jer će derogirati naš pokušaj da dobijemo pregovarački status", rekao je Čović.

Kajtaz kaže da su Amerikanci preko O’Briena jasno kazali da Schmidt i OHR imaju mandat da to urade.

"Oni su Schmidta praktički ohrabrili da to uradi, da je to jedino rješenje u ovom trenutku. Očigledno se ni HDZ-u ni SNSD-u ne žuri sa hitnim izmjenama Izbornog zakona po principu da se uvede više transparentnosti. SNSD želi zadržati kontrolu nad izbornim procesom u RS-u dok HDZ želi puno šire izmjene Izbornog zakona na način kako to oni tumače – konstitutivnost, legitimiost odnosno reprezentativnost Hrvata u političkim tijelima u BiH. Ukoliko pristanemo na činjenicu da se ništa ne događa, bojim se da ulazimo u prostor vječne političke krize, ukoliko visoki predstavnik to ne presječe. Vidjeli smo da Čović smatra da to Schmidt ne treba raditi zbog tog famoznog evropskog puta, mada je činjenica da u BiH nikome nije jasno šta bi taj evropski put značio i šta bi BiH dobila otvraranjem pregovora. Imamo puno više posla i domaće zadaće u BiH da završimo prije toga", zaključio je Kajtaz za Hayat.ba.