Ne stišava se bura u javnosti radi potvrde Ivana Turudića u Hrvatskom saboru za novog glavnog državnog odvjetnika. Premijer Plenković tvrdi da je postupak bio zakonit i transparentan, uz naglasak na prethodno zatraženu sigurnosnu provjeru SOA-e, dok predsjednik Milanović iznosi suprotno mišljenje i kaže kako Plenković nije tražio nikakvu provjeru od SOA-e. Iz Vlade objašnjavaju kako je Turudić provjeren prethodno kada je pristupao visokim pozicijama u nekoliko navrata te da premijer Plenković ni ne može tražiti takvu provjeru.

Dakle, Turudić je provjeren u prethodnim situacijama kada je pristupao dužnosti suca. Nakon toga, povela se velika rasprava o tome samoj SOA-i i provjerama koje se provode. Cijeli Turudićev slučaj komentirao je bivši djelatnik koji zna kako sustav funkcionira.

Bruno Pavić, stručnjak za sigurnost i bivši djelatnik SOA-e gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a objasnio je tko ju sve obavezno mora proći. Prema zakonu postoje tri vrste sigurnosnih provjera. Ona koja se radi kada je riječ o imenovanju dužnosnika je temeljna sigurnosna provjera.

Kako izgleda provjera?

‘Temeljnu sigurnosnu provjeru, između ostalog, prolaze suci, zaposlenici sigurnosno-obavještajne agencije, prolaze djelatnici PNUSKOK-a, DORH-a. Zakon o sigurnosnim provjerama isto tako poznaje i osobe koje moraju proći sigurnosnu provjeru za pristup povjerljivom podatku, što u ovom slučaju nije bio’, rekao je Pavić.

Objasnio je kako izgleda temeljna sigurnosna provjera, što se sve radi, što je obuhvaćeno i kako se ispituje.

‘Vi na početku ispunite upitnik za temeljnu sigurnosnu provjeru koji obuhvaća sve, od vaše punoljetnosti do danas, do zaposlenja i ti navodi se provjeravaju. Upitnik dostavljate čelniku tijela, čelnik tijela to dostavlja SOA-i i onda SOA radi po tome. Ako ste vi primjerice rođeni u Splitu, živite u Rijeci i radite u Zagrebu onda vas provjeravaju tri centra SOA-e i to sve šalju u središnjicu koja to objedinjuje i na kraju daje mišljenje’, detaljno je objasnio Pavić.

Na pitanje znači li to da se jedan širi krug ljudi zapravo bavi jednim pojedinačnim slučajem rekao je da je to tako, ako se radi o više gradova.

‘Ako se radi o osobi koja je boravila na različitim adresama, školovala se u različitim gradovima, radila na različitim mjestima, onda se mora uključiti više centara SOA-e, ne samo jedan’, izjavio je Pavić.

Na poligraf osoba mora pristati

Pavić je rekao i kada se poseže za poligrafiskim ispitivanjem uz pristanak osobe koja se ispituje.

‘Poligrafsko testiranje za djelatnike SOA-e je obavezno, dakle svi koji se zapošljavaju u SOA-u prolaze poligrafsko testiranje. U slučaju da ima nekakvih nejasnoća u upitniku i u slučaju da ima nekakvih indicija ili sigurnosno interesantnih stvari, onda se može posegnuti za poligrafom’, istaknuo je Pavić.

Objasnio je što se radi u jednom slučaju kada se prikupe svi podaci i kome ih se potom šalju.

Naveo je kako nema otvorenog prostora za neku vrstu manipulacije i da nitko ne može utjecati na to što sadrži dosje.

‘Kolege iz SOA to rade vrlo profesionalno, vrlo temeljito i prate postupovnost i tu jednostavno nema prostora za nikakve manipulacije. Jedina osoba koja to može napraviti je ravnatelj, ali to bi se onda u hijerarhiji znalo da se nešto izmijenilo. To je jako ozbiljna stvar i tu nema prostora za manipulaciju’, istaknuo je.

Sve je u arhivi

Što se tiče dosjea rekao je da su unutar SOA-e svi ti podaci zapisani i da se vode u arhivi.

‘U svakom trenutku, ako trebate neki podatak možete doći do njega’, rekao je Pavić. Objasnio je i što se događa ako netko ne prođe provjeru.

‘SOA ne daje rješenje “može” ili “ne može”. SOA daje mišljenje i onda u tom slučaju čelnik tijela, odnosno UVNS u slučaju pristupa klasificiranim podacima, odlučuje što će s tim podatkom. Dakle, SOA tu radi samo taj dio posla koji se odnosi na mišljenje’, naglasio je Pavić.

Komentirao Ivana Turudića
Temeljna sigurnosna provjera ima svoj rok trajanja, to je pet godina. Potom se radi obnova.

‘Kod obnove provjere se uzimaju novi relevantni podaci, a isto tako se prođu stari da se vidi je li bilo kakvih izmjena i dopuna. Onda se ti podaci ponovno provjeravaju i naravno radi se razgovor s provjeravanom osobom. I onda se neki podaci unutra koje imate mogu kroz razgovor vidjeti kako je došlo do promjene’, pojasnio je Pavić.