Piše: Darko OMERAGIĆ

Američki predsjednički kandidat Donald Trump podigao je veliku prašinu kada je prije nekoliko dana na događaju u sklopu svoje predizborne kampanje u Južnoj Karolini izjavio da od Rusije neće štititi zemlje koje ne ispunjavaju NATO zahtjeve za odbrambenu potrošnju, odnosno one koje ne izdvajaju 2 posto svog godišnjeg BDP.

Vrlo brzo mu je odgovorio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekavši da je Savez tu da brani svoje članice i da "svaka sugestija da nećemo štititi jedni druge podriva sigurnost svih nas". Stoltenberg je još istaknuo da je svrha NATO-a da spriječi rat, čuva mir i spriječi napade na zemlje saveznice.

O ovoj vrućoj temi se nakon Trumpove izjave dosta piše i razgovara, ne samo u zemljama koje su članice NATO-a od kojih su neke i u bh. susjedstvu, nego i u drugim evropskim zemljama koje nisu članice NATO-a, a koje s tim vojnim savezom usko sarađuju kao što je i naša zemlja.

Tim povodom razgovarali smo s vanjskopolitičkim analitičarom iz Zagreba Denisom Avdagić koji nam je na stručan način objasnio da li bi Trumpova prijetnja mogla biti ostvarena i kakav je njegov stav o ovakvim opasnim porukama bivšeg američkog predsjednika koji pretenduje da ponovo postane predsjednik SAD-a.

"REALNOST JE DRUGAČIJA"

"Još od prve Trumpove kampanje nam je poznata činjenica da je on provokator, provokativan političar i populist u punom smislu te riječi i iz toga treba sagledati sve što govori. Ali hajmo pogledati kakva je realnost. Realnost je da dok on šalje neke poruke i ostatak američke politike isto tako šalje neke poruke. Jedna od tih poruka je dvotrećinska odluka američkog Senata da pruži pomoć Ukrajini. Istovremeno, nešto ranije Senat i Kongres su progurali Zakon kojim je potrebna dvotrećinska većina za izlazak SAD-a iz NATO-a. Ovdje je ključno to što se traži dvotrećinska većina“, kaže Avdagić i dodaje:

"Kada bi teoretski Donald Trump dobio izbore, a oni su u novembru, dok je inauguracija u januaru naredne godine. Sada pričamo teoretski jer da bi izašao iz NATO-a Trumpu treba ta dvotrećinska potpora. Kada bi u teoriji on dobio izbore i svi njegovi potencijalni podržavatelji i kada bi atmosfera u američkom društvu bila takva da podrže tu njegovu odluku onda dolazimo na sjeveroatlantski ugovor u kojem piše da godinu od službene najave izlaska jedne zemlje iz NATO-a morate biti članica. Znači tada već dolazimo u 2026. godinu. U Trumpovom najidealnijem scenariju za tu priču bi mu trebalo najmanje dvije godine od današnjeg dana. Eh sad je pitanje da li to Trump zaista želi? On je otkako je krenuo i s onom prvom kampanjom govorio: „platite“. Trenutačno jedna trećina zemalja članica NATO-a troši 2 posto BDP-a za obranu, a ostali ne. Zašto je to važno? Pa između ostalog vojno-industrijski kompleks u SAD i Evropi želi više zarađivati, a okolnosti su takve da svi idu ka povećanju budžeta za obranu i to je neminovnost."

(Foto: AFP)

Naš sagovornik napominje da bez obzira na Trumpove poruke Evropa svakako mora povećati izdvajanje za odbranu jer trenutna situacija to nalaže. To joj nalažu globalne, kontinentalne, regionalne okolnosti koje su se zbog rata u Ukrajini promijenile.

„To je činjenica koju ne možemo odbaciti. Šta bi značilo ako SAD više ne bi bio dio transatlantskog kišobrana? Onda ne bi mogli očekivati da američki vojno-industrijski kompleks zarađuje i od Evrope, a to znači da bi primarni i prvenstveno zarađivale korporacije koje se nalaze u Evropi i koje se bave namjenskom proizvodnjom. Stvari su površne, a izgledaju vrlo jednostavno i mogu izgledati opasno, međutim, kada se uđe zbilja u dubinu ovog pitanja onda vidimo da to nije niti blizu tako jednostavno i da Trumpu nije jednostavno istupiti iz NATO-a niti je to američki interes. U Americi ne vlada predsjednička diktatura nego predsjednički sustav i on bez Kongresa i Senata ne može puno učiniti. Međunarodni ugovori imaju snagu koji su iznad domaće lokalne legislative i primarni su“, odgovara Avdagić.

U obzir svakako treba uzeti i činjenicu da Trump ovo govori u svojoj predizbornoj kampanji. Jasno je to svima u Evropskoj uniji koja neće svoju sigurnost tek tako napustiti. Ona je, naglašava Avdagić, ozbiljna multilateralna organizacija koja brine o svojoj sigurnosti, a opstanak NATO-a bi postao još važniji ako bi iz njega istupio SAD.

„Da sumiramo, manje je u ovom trenutku relevantno da li je realno to što Trump govori. Relevatno je to u kojim se ustavnim i zakonskim okvirima mora kretati Trump. On je u prvom mandatu negodovao kada su mu rekli ne možete to gospodine predsjedniče. SAD nije neozbiljna država i puno je ljudi tamo koji će čuvati ustavni integritet bez obzira na sve. Mislim da Trump koliko god bio svojevrsni slon u staklarnici ipak na kraju ima i vlastite kočnice koje ga zadržavaju. U svakom slučaju Evropa nakon svega što smo vidjeli u Ukrajini može sama preuzeti brigu za svoju sigurnost. Može se suprotstaviti razbojniku s Istoka. Ne bi bilo dobro da se nesigurnost dalje širi, ali ne trebamo biti previše uplašeni. Niko u Evropi neće skrštenih ruku čekati da im neki ruski vojnici ušetaju“, kaže Avdagić.

"KRAJ RATA U UKRAJINI SE NE NAZIRE"

Avdagića pitamo i šta misli o navodnom ruskom prijedlogu za okončanje rata u Ukrajini i zamrzavanje postojećeg stanja na ratištu. Ima li rješenja za ovaj rat?

"Ovo ja ne bih nazvao ponudom jer nije poslana Ukrajini nego SAD-u. Rusija želi reći da ovo nije rat između nje i Ukrajine, nego između nje i cijelog Zapada. Američka strana nema o čemu pregovarati s Rusijom o Ukrajini i to je jasno odbila. Od prvog dana, ali i prije napada Rusije na Ukrajinu teza Zapada je bila jasna, a od njega se tražilo da odlučuje u ime drugih. To nije moguće ni u okviru Povelje UN-a i vrijednosti zapadnih zemalja. Teza zapada je da ne odlučuje u ime drugih zemalja i da Ukrajina ima pravo da ne želi biti sa Rusijom. Ukrajina taj izbor plaća jako skupo. Ovu takozvanu ponudu ruske strane smatram neozbiljnom i neiskrenom i njima je bilo jasno kakav će biti odgovor Amerikanaca. A kada bi ova ponuda bila iskrena to bi pokazalo samo jedno, a to je da Rusiji ne ide tamo. To je činjenica.

Bez obzira na tehnološku nadmoć koju su imali, pa i ljudsku Rusi nisu uspjeli u ovom ratu. Mali pomaci koji idu u njihovu korist plaćaju jako skupo ljudskim životima. Njihovi vojnici su izuzetno nezadovoljni i zbog toga su uveli puno plaćenih vojnika, od Nepalaca pa nadalje. Cijeli taj rat je nezamislivo skup za rusku državu s pitanjem što oni tamo uopće žele postići. Neće se Rusi povući, ali ni Ukrajinci“, zaključio je u razgovoru za "Slobodnu Bosnu" vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.