Današnje etnonacionalističke vlasti u Bosni i Hercegovini čine sve kako bi nastavili politiku podjela koja je dovela do krvavih sukoba na prostorima Bosne i Hercegovine, pokušavajući na svaki mogući način negirati zajedničku prošlost naroda u BiH, te brojnim manipulacijama izmijeniti historiju.

Da su na prostoru Banje Luke u slozi živjeli Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Jevreji i Ostali,  odavno je poznato, a priča koju donosi Ljudski.ba zorno svjedoči tome u prilog.

Naime, Banjalučani u svakodnevnoj šetnji gradom prolaze kraj jedne od najpoznatijih zgrada u Bosni i Hercegovini, no samo rijetki znaju za njezinu historiju.

„Bošnjak - ukrasna figura za novu palatu Državne hipotekarne banke u Banjaluci“, objavile su „Vrbaske novine“ krajem aprila davne 1937. godine.

Riječ je o dva kipa seljaka i seljanke, svaki težak po 600 kg koji su postavljeni pred glavni ulaz u palatu Državne hipotekarne banke davne 1937. godine.

Svaka figura predstavlja ljude i aktivnosti - trgovinu (muška figura s turbanom, štapom i vagom s vrećom punom robe smještene na desnoj strani) i domaćinstvo (ženska figura sa srpom u desnoj ruci). Kipovi su djelo Vladimira Petroviča Zagorodnjuka.

Državna hipotekarna banka u centru Banjaluke svečano je otvorena 27. decembra 1936. godine u tadašnjoj Vrbaskoj banovini.

Za planove izgradnje bio je angažovan arhitekt Miodrag Vasić iz Beograda, a klesani kamen za fasadu zgrade je čak dovezen iz Makedonije.

Otvaranje zgrade su blagoslovili efendija Hamdija Softić i mitropolit Vasilije Popović po muslimanskim i pravoslavnim običajima.

Poslije Drugog svjetskog rata se ova zgrada koristila za potrebe Narodne banke, a od šesdesetih godina prošlog vijeka bila je poznata kao SDK (Služba državnog knjigovodstva).

Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma taj je prepoznatljivi banjalučki objeket postao Palata Republike Srpske u kojoj se nalazi i Ured predsjednika tog bh. entiteta.

Od septembra 2002. godine nalazi se na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.