Brojna verbalna razračunavanja dešavaju se prethodnih mjeseci u italijanskom jadranskom lučkom gradu Monfalkoneu zbog odluka krajnje desničarske gradonačelnice Anne Marije Cisint koje pogađaju muslimansko stanovništvo.

Posljednji u nizu šokova muslimanima u ovom gradu stigao je kada je kulturno udruženje Darus Salaam dobilo kovertu sa dva spaljena lista Kur'ana. Ona je primljena ubrzo nakon što je gradonačelnica Cisint zabranila molitve u uredskim prostorijama.

"Bilo je bolno, ozbiljna uvreda koju nismo očekivali. Ali to nije bila slučajnost. Pismo je bilo prijetnja, generirana kampanjom mržnje koja je izazvala toksičnost", rekao je Bou Konate, predsjednik Udruženja.

Stanovništvo Monfalkonea je nedavno prešlo 30.000 ljudi. Takav pozitivan demografski trend obično bi predstavljao dobre vijesti u zemlji koja se bori sa brzim opadanjem nataliteta, ali u Monfalkoneu, gdje Cisint njeguje antiislamsku agendu od osvajanja svog prvog mandata 2016. godine, porast nije pozdravljen.

Porast stanovništva u gradu uglavnom se pripisuje velikom brodogradilištu u vlasništvu državnog giganta Fincantieri, čija je politika eksternog angažiranja radne snage u posljednje dvije decenije dovela do ogromnog priliva kvalificiranih stranih radnika, uglavnom iz Bangladeša. Jeftinija imigrantska radna snaga daleko je brojčano veća od Italijana, posebno u periodima vrhunca izgradnje ogromnih brodova za krstarenje.

Zajednica Bangladeša u Monfalkoneu dodatno je ojačana rođacima koji dolaze putem politike spajanja porodice, koju bi Cisint željela ograničiti, i njihovom djecom rođenom u Italiji.

Danas, zajednica čini 6.600 od ukupno 9.400 stanovnika Monfalconea rođenih u inostranstvu, prema podacima koje je Cisint dala tokom intervjua za Observer.

Imigracija je promijenila sastav grada. Postoji niz prodavnica i restorana u stranom vlasništvu, kao i mreža biciklističkih staza koje uglavnom koriste Bangladešani, jer su bicikli njihov glavni način prevoza.

"Da nije bilo doprinosa strane zajednice, Monfalkone bi postao grad duhova", rekao je Enrico Bullian, ljevičarski vijećnik za širu regiju Friuli-Venezia Giulia.

Cisint, političarka koju podržava stranka Liga Mattea Salvinija, i Braća Italije, stranka koju predvodi italijanska premijerka Giorgia Meloni, pobijedila je na reizborima 2022., uglavnom na priči protiv imigracije koja je olakšala italijanskoj desnici uspon na vlast.

Jedan od njenih prvih poteza bio je uklanjanje klupa na glavnom trgu, navodno zato što su ih uglavnom koristili imigranti. Cisint je pokušala ograničiti broj strane djece u školama, dok je kriket, popularan među Bangladešima, uklonjen sa sportskog festivala. Prošlog ljeta zabranila je muslimankama da nose burkinije na plaži, piše Politički.ba.

No, najviše je odjeknula njena zabrana molitve u novembru, koja se odnosi i na Muslimanski kulturni centar.

"Imalo je ogroman uticaj. Mi smo se ovdje mirno molili više od 20 godina. Ali ovo nije bilo samo mjesto za molitvu – ljudi su dolazili da se sastanu, razgovaraju. Djeca su dolazila na časove poslije škole. Postoji mnogo islamskih kulturnih centara širom Evrope u kojima se možete moliti, a niko to ne spriječava", rekao je Konate.

Cisint je tvrdila da su muslimani prekršili pravila urbanističkog planiranja jer su prostorije bile namijenjene za komercijalnu upotrebu, a ne za molitve. Sigurnost je bila još jedan faktor, rekla je, nakon što su joj građani poslali fotografije na kojima se vidi kako "stotine ljudi" ulaze u isto vrijeme u prostorije.

"Nisam rekla 'zatvorite i ne smijete se moliti'. Prostor se koristio na iskrivljen način – to je bila džamija. Oni moraju poštovati zakone", rekla je Cisint.

Zabrana je bila u znaku prijedloga Melonijeve stranke za zatvaranje stotina muslimanskih molitvenih prostora koji nisu džamija širom zemlje.

Upitana da prokomentira "situaciju u Monfalkoneu" tokom konferencije za novinare početkom januara, Meloni, koja je dugo protestvovala protiv "islamizacije" u Evropi, rekla je:

"Oni koji odluče da žive u Italiji moraju poštovati italijanske norme".

Konate je rekao da su muslimani Monfalconea uvijek poštovali zakone, što se vidi u izuzetno niskoj stopi kriminala u gradu, te da je gradonačelnikov motiv bio da umanji njihovo italijansko ustavno pravo na molitvu.

Ta zabrana za stanovnike označila je 'prelomni' trenutak.

Procjenjuje se da je 23. decembra oko 8.000 ljudi protestiralo protiv tog poteza i Cisintine antiislamske kampanje, za koju mnogi vjeruju da se koristi za podizanje njenog profila u nadi da će se kandidirati na evropskim izborima u junu.

Muslimanska zajednica se također žali na zabranu molitve preko regionalnog administrativnog suda.

"Prvi put smo rekli 'moramo se braniti'", rekao je Konate, koji je, kao i mnogi muslimani Monfalconea, državljanin Italije.

Cisint je rekao da je eksponencijalni rast populacije rođene u inostranstvu izvršio pritisak na socijalne usluge Monfalconea. Ali, ona nema problem sa drugom značajnom stranom zajednicom u gradu – Rumunima.

"Oni dolaze, integrišu se i poštuju italijanske norme", rekla je ona.

Cisint navodi listu stereotipa o muslimanima, kao što su žene koje su prisiljene da nose maske za lice i hodaju iza muškaraca. Tvrdi da je učinila mnogo za zajednicu, uključujući izgradnju više škola "jer imaju mnogo beba". Ona optužuje muslimane da ne žele da nauče italijanski, a ako to učine, glavni cilj je dobijanje državljanstva.

Usred tenzija, pojavila se ženska grupa sastavljena od domaćih i stranih Italijana kako bi premostila podjelu uzrokovanu Cisintovom politikom.

Nahida Akhter, 27-godišnja studentica i kćerka radnika Fincantieri koja je od malena živjela u Monfalconeu, rekla je na nedavnom sastanku:

"Važno je imati ovu grupu kako bismo dijelili ideje i pomogli da se promijeni mišljenje onih koji su fiksirani na iste predrasude", rekla je i dodala kako je Monfalcone svačiji dom.