Poštovani,

Dana 15.02.2024. godine portal Slobodna Bosna objavio je članak pod nazivom “ Kako je diretkor Baltić samoinicijativno i bez znanja UO, izdao prostor Doma zdravlja KS za reklamne panoe”.

U navedenom članku, navodi se: “ Dakle, diretkor Abel Baltić ne samo što nije proveo obavezni javni poziv prije sklapanja ugovora sa firmom Plakat Group, već je u cijelom tom procesu ” elegantno” zaobišao i Upravni odbor JU Dom zdravlja KS, što potvrđuje i navedeno mišljenje Federalnog ministarstva zdravstva i Statut Doma zdravlja KS”.

U svojstvu ponomoćnika JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, u cijelosti demantujem netačne i neistinite navode istaknute u navedenom tekstu objavljenom na portalu Slobodna Bosna dana 15.02.2024.godine. Objavom netačnih navoda, prouzrokujete veliku štetu. 

U cilju objektivnog informiranja javnosti, cijenim za shodno da u svojstvu ovlaštenog punomoćnika JU Dom zdravlja KS, demantiram netačno objavljene navode, na način da ću u nastavku javnost upoznati sa pravno-relevantnim činjenicama.

Naime, pred Općinskim sudom u Sarajevu, pravno lice VITA MEDIA d.o.o.Sarajevo, pokrenulo je postupak za utvrđivanje ništavosti ugovora o vršenju usluga broj:01-03-4387/22 od 30.05.2022.godine, koji ugovor je zaključen između JU Dom zdravlja KS i pravnog lica Plakat Group d.o.o. Sarajevo. Prije podnošenja tužbe, navedeno pravno lice je od Općinskog suda u Sarajevu tražilo da donese privremenu mjeru sa sudskom mjerom osiguranja. Općinski sud u Sarajevu je prijedlog za određivanje privremene mjere sa sudskommjerom osiguranja odbio,a u žalbenom postupku,Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je prvostepeno rješenje kojimje prijedlog za određivanje privremene mjere sasudskom mjeromosiguranja odbijen.

Tokom postupka po tužbi, navedeno pravno lice u nastojanju da dokaže neosnovane navode tužbe, čiji narativ je objavljen i na vašem portalu, pod prednje navedenim naslovom, izmeđuostalog proveoje dokaz-saslušanje zakonskog zastupnika pravnog lica VITAMEDIA d.o.o. Sarajevo, koji je na postavljena niže navedena pitanja odgovorio:

„Pitanje: Možete li nam kazati šta ste Vi uzimali u zakup, konkretnom u Domu zdravlja KS?

Odgovor: U zakup uzimamo zidne površine na koji se pano stavi, gdje se izbuše rupe.

Pitanje: Da li je to zidna površina samostalna funkcionalna površina zakupnog prostora?

Odgovor:  Ja mislim da jeste funkcionalna cjelina.

Pitanje: Jel ima zaseban ulaz, prolaz, jel odvojen u tom slučaju od zakupodavca?

Odgovor: Zidna površina je dio prostora unutar čekaonice. Ako ima zaseban ulaz, to je ulaz u koji se ulazi u tu čekaonicu.

Pitanje: Da li ste iznajmili ulaz?

Odgovor:  Mi smo iznajmili zidne površine.

Pitanje: Kazali ste da ste sa Max Mediom zaključili Ugovor o podzakupu zidnih površina. Da li ste dobili saglasnost Doma zdravlja na taj podzakup između Max Media i Vita Media?

Odgovor: Max Media nas je obavijestila da je potpisala Ugovor sa Domom zdravlja KS.

Pitanje: Je li tačno da se zakupljene prostorije, medicinsko – tehnička i druga oprema za obavljanje djelatnosti u konkretnom slučaju u Domu zdravlja KS, ne može davati u podzakup drugoj osobi?

Punomoćnik tužitelja prigovara pitanju.

Dozvoljava se pitanje.

Odgovor: Ne znam.“.

U vezi sa prednje navedenim, važno je ukazati na odredbu člana 11.Pravilnika o bližim uvjetima i postupku davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao i vrsti kapaciteta zdravstvenih ustanova koji se mogu dati u zakup („Sl.novine FBiH“,broj:28/2012), koja glasi:“Zakupac ne može zakupljene prostorije i medicinsko-tehničku i drugu opremu dati u zakup drugoj osobi (podzakup)“.

Nadalje, odredbom člana 135.Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH propisano je:“Jedinica zakupa treba činiti funkcionalnu cjelinu koja u pogledu prostorija, medicinsko-tehničke i druge opreme udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom kojim se reguliraju uvjeti za obavljenje privatne prakse“.

Tokom saslušanja zakonskog zastupnika tužitelja na glavnoj raspravi, isti se precizno izjasnio da su predmet „zakupa“ ugovora čije utvrđenje ništavosti traži, zidovi u hodnicima prvotuženog.

Odredbama Pravilnika o bližim uvjetima za izdavanje odobrenja za obavljenje privatne prakse, kada se ispituju tehnički, prostorni, kadrovski, stručni i drugi uslovi, kao preduslov za obavljanje privatne prakse, ni jednom odredbom se zidovi  u hodnicima ne cijene niti verificiraju u postupku ocjene ispunjenosti uslova za obavljenje privatne prakse.

Dakle, zidovi u hodnicima ne predstavljaju prostor i opremu, niti zidovi u hodnicima čine jedinicu zakupa, što jasno dokazuje da JU Dom zdravlja KS zaključenim ugovorom sa pravnim licem Plakat Group d.o.o.Sarajevo, nije postupio suprotno odredbi člana 21.Statuta, niti je postupio suprotno odredbama.Pravilnika o bližim uvjetima i postupku davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao i vrsti kapaciteta zdravstvenih ustanova koji se mogu dati u zakup („Sl.novine FBiH“,broj:28/2012), koji propisuju postupak davanja u zakup kapacitete zdravstvenih ustanova,jer zidovi u hodnicima ne čine jedinice zakupa.

Konkretno, pod poslovnom zgradom podrazumijeva se zgrada namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti ako se pretežitim dijelom i koristi u tu svrhu, dok se poslovnom prostorijom smatraju jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje, u pravilu, čine samostalnu uporabnu cjelinu i imaju zaseban glavni ulaz. To zapravo znači da se u određenim situacijama poslovnom prostorijom može smatrati i jedna ili više prostorija koje ne čine samostalnu uporabnu cjelinu i koje nemaju zaseban glavni ulaz, ali to je ipak izuzetak. Garaža je definirana kao prostor za smještaj vozila, dok je garažno mjesto prostor za smještaj vozila u garaži.

Dakle, kada se govori o zakupu poslovnog prostora, tada se misli na zakup poslovne zgrade, poslovne prostorije, garaže ili garažnog mjesta u garaži, te samo to može biti predmet ugovora o zakupu poslovnog prostora.

Iz prednje navedenog, nesporno se utvrđuje da zidovi u hodnicima, nisu i ne mogu biti predmet ugovora o zakupu, što jasno dokazuje da ugovor koji je JU Dom zdravlja KS zaključio sa pravnim licem Plakat Group d.o.o.Sarajevo, nije protivan niti odredbama ZOO FBiH, nti odredbi člana 21.Statuta, niti odredbama prednje navedenog Pravilnika.

Sve prednje pravno relevantne činjenice, jasno potvrđuju da su navodi koji su objavljeni na Vašem portalu, usmjereni na formiranje pogrešne pravne slike o cjelokupnoj situaciji.

 Vaš stav zasnovan na dopisu Federalnog ministarstva zdravstva broj: 05-33-4307/23 od dana 07.08.2023. godine, koji prvenstveno nije obavezujući i nema karakter imperativne primjene, isti je imajući u vidu prednje navedeno, potpuno pogrešan i nema uporište u zakonskim i podzakonskim aktima, opštim aktima JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, kao ni u samom činjeničnom stanju.

Naime, sadržajem člana 134. stav (1) Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, broj 46/10 i 75/2013), propisano je da zdravstvena ustanova može dio svojih zdravstvenih i nezdravstvenih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup (u daljnjem tekstu: jedinica zakupa), ukoliko to ne remeti obavljanje njene registrovane djelatnosti.

U konkretnom slučaju, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo nije izdao u zakup niti svoje zdravstvene, niti nezdravstvene kapacitete (prostor i opremu).

U sadržaju istog člana 134. stav (2) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisano je da Upravni odbor zdravstvene ustanove svake kalendarske godine utvrđuje višak prostora u kojem se obavlja zdravstvena djelatnost, kao i višak nezdravstvenog prostora.

Sadržajem člana 134. stav (3) istog Zakona, propisano je da se Odluka upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog člana donosi uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje kantonalnog ministra za zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite i kantonalne zdravstvene zavode, odnosno uz pozitivno mišljenje federalnog ministra za zdravstvene ustanove bolničke zdravstvene zaštite i federalne zdravstvene zavode, dok je odredbama iz stava (4) istog člana Zakona, određeno da bliže uslove i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao i vrstu kapaciteta zdravstvenih ustanova koji se mogu dati u zakup, utvrđuje pravilnikom federalni ministar.

Odredbama člana 135. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je daJedinica zakupa treba činiti funkcionalnu cjelinu koja u pogledu prostorija, medicinsko-tehničke i druge opreme, udovoljava uslovima propisanim pravilnikom kojim se regulišu uslovi za obavljanje privatne prakse.

Iz navedenog je potpuno jasna intencija zakonodavca u pogledu regulisanja procedure davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao što je jasno da jedinica zakupa ni u kom slučaju ne može biti dio zida u čekaonicama, odnosno zidne površine na koje se postavljaju tipizirani panoi za plakate i LCD displeji.

Sadržajem člana 136. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisano je da nakon pribavljenog mišljenja nadležnog ministra zdravstva i odluke upravnog odbora zdravstvene ustanove iz člana 134. st. 2. i 3. zakona, direktor zdravstvene ustanove raspisuje javni oglas kojim oglašava prikupljanje ponuda za davanje u zakup jedinica zakupa, u skladu s ovim zakonom, propisima donijetim na osnovu ovog zakona, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

U vezi sa postupanjem po Zakonu o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 39/2014 i 59/2022), napominjem da je sadržajem člana 1. stav (2) Zakona  o javnim nabavkama, propisano da se postupak javne nabavke odnosi na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje sprovodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ iz čl. 4. i 5. ovog zakona, u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih akata.

U članu 2. stav (1) pod a) Zakonu o javnim nabavkama BiH, ugovor o javnoj nabavci je definisan kao ugovor sa finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanoj formi između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih organa s ciljem nabavke robe, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja ovog zakona.

Na osnovu člana 134. stav 4, a u vezi sa članom 236. stav 1. alineja 21. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, federalni ministar zdravstva donio je Pravilnik o bližim uvjetima i postupku davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao i vrsti kapaciteta zdravstvenih ustanova koje se mogu dati u zakup (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/12). Sadržajem člana 4. naprijed navedenog Pravilnika, između ostalog, propisano je da upravni odbor zdravstvene ustanove, nakon dobijanja pozitivnog mišljenja nadležnog ministra zdravstva, donosi odluku kojom utvrđuje višak prostora u kojem se obavlja zdravstvena djelatnost, odnosno višak nezdravstvenog prostora, radi davanja u zakup. Sadržajem člana 5. navedenog pravilnika, određeno je da nakon donošenja pomenute odluke upravnog odbora zdravstvene ustanove, direktor zdravstvene ustanove oglašava višak zdravstvenih, odnosno nezdravstvenih kapaciteta, a radi davanja u zakup, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o javnim nabavkama.

U sadržaju člana 7. Naprijed navedenog Pravilnika, između ostalog je navedeno da direktor zdravstvene ustanove donosi odluku o početku davanja u zakup viška prostora u kojem se obavlja zdravstvena djelatnost, odnosno viška nezdravstvenog prostora, te je prilikom donošenja ovakve odluke, potrebno voditi računa o interesu razvoja zdravstvene djelatnosti u zdravstvenoj ustanovi.

 Sadržajem člana 9. navedenog Pravilnika, definisano je da zakupodavac određuje iznos zakupnine u skladu sa potrebama tekućeg održavanja građevinskog dijela prostorija i zgrada, kao i pripadajuće medicinsko-tehničke i druge opreme, uzimajući u obzir najmanje sljedeće okolnosti:

– starost, kvalitet i stanje građevine,

– lokaciju građevine, s obzirom na stepen urbaniziranosti, prometnu povezanost, dostupnost zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnosti, demografske prilike i dr.,

– površinu zakupljenog prostora,

– starost, kvalitet i stanje medicinsko-tehničke i druge opreme.

Važno je naglasiti da je sadržajem člana 11. Pravilnika o bližim uvjetima i postupku davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao i vrsti kapaciteta zdravstvenih ustanova koje se mogu dati u zakup, propisano: “zakupac ne može zakupljene prostorije i medicinsko tehničku opremu dati u zakup drugoj osobi (podzakup)”.

Imajući u vidu sve navedeno, nema mjestao tvrdnji da je Abel Baltić samoinicijativno i bez znanjaUO, izdao prostor Doma zdravlja KS za reklamne panoe, posebno imajući u vidu činjenicu da nema mjesta tvrdnji da je postojala obaveza pribavljanja odluke Upravnog odbora ustanove i saglasnosti nadležnog ministarstva za izdavanje prostora za reklamiranje u čekaonicama JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, te raspisivanja Javnog oglasa za prikupljanje ponuda za davanje u zakup zidnih površina. Također, jasno je da nije nastupila bilo kakva šteta za JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, posebno imajući u vidu stanje koje je po dolasku na mjestu direktora zatekao Abel Baltić, odnosno da po osnovu izdavanja reklamnog prostora u čekaonicama JU Dom zdravlja KS, nije ostvaren bilo kakav prihod tokom višegodišnjeg perioda, prije zaključivanja ugovora sa PLAKAT GROUP doo Sarajevo.

Kao punomoćnik JU Dom zdravlja KS, pozivam Vas da ovaj demantij objavite na portalu Slobodna Bosna, te na taj način umanjite već nanesenu štetu.   

Za slučaj da ovo reagovanje ne objavite najkasnije do 23.02.2024.godine, obratit ćemo se nadležnim institucijama te potražiti daljnju pravnu zaštitu.

o.p.ADVOKAT/ODVJETNIK

Dr.sci.ELMIR JAHIĆ vand.prof.

Sarajevo, 20.02.2024. godine