Već je načelno potvrđeno da bi Hrvati na birališta mogli izaći početkom maja. Potvrda datuma parlamentarnih izbora stigla je od ministra odbrane Hrvatske Ivana Anušića, ali i od koalicionog partnera HDZ-a, predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka. Iako pravi datum izbora vjerovatno zna tek uski krug oko Andreja Plenkovića, početak maja mogao bi biti najizgledniji termin prvog velikog izbornog okršaja parlamentarnih stranaka.

Kao jedan od dva glavna argumenta za održavanje izbora početkom maja navodi se činjenica da će u aprilu javnom sektoru i državnoj upravi biti isplaćene prve plaće uvećane za nove koeficijente koje je Vlada ispregovarala sa sindikatima. Kraj travnja rezerviran je i za spektakularni dolazak dugo očekivanih Rafalea u Hrvatsku. Naime, prvih šest od dvanaest aviona preletjet će iz francuskih zračnih baza na Pleso, piše Dnevno.hr.

Svježe obojeni u maskirnu shemu HRZ-a napravit će nekoliko krugova iznad prijestolnice kako bi podigli moral građanima koji su još pod dojmom pada ruskog drona u središtu glavnoga grada. HDZ-ovi stratezi smatraju da će svaki krug aviona iznad Zagreba povisiti izborne postotke njihove stranke na izborima.

Ključna bitka

Računa se i na to da će se do maja dodatno zahuktati radovi na obnovi Zagreba i Banovine, što bi donijelo poneki glas i na tim područjima koja su u agoniji već nekoliko godina. Bit će tu i standardnih, prigodničarskih, rezanja vrpca od Prevlake pa sve do Dunava. Svečano će se otvarati ono što je započeto i ono što je završeno već duže vrijeme, ali je otvaranje tempirano za izbore. Rezat će se vrpce na novim mostovima, lukama, cestama…, kako je to i običaj u svakom izbornom folkloru.

Bit će tu uvjeravanja o dobrobiti koju je Hrvatskoj donijelo članstvo u EU-u, uvođenje eura i evropski fondovi. Migrantske teme vjerojatno će se izbjegavati u širokom luku, a moglo bi se dogoditi da policija preventivno pokupi sve migrante s ulica uoči izbora kako građani ne bi stvorili krivu percepciju dok hrle prema biralištima.

Bitka će se voditi na dva ključna poligona, koji su i dosad u svim izbornim ciklusima odlučivali izborne pobjednike – u Slavoniji i Dalmaciji. Pritom se glavna bitka neće voditi između tradicionalnih protivnika HDZ-a i SDP-a, već u trokutu HDZ – DP – Most. Sada je već svima potpuno jasno kako SDP nije nikakav ozbiljan konkurent za vlast na idućim izborima. Nekoć ključna stranka ljevice u tolikoj je krizi da ih čak ni savez s Možemo ne može dovesti u realnu mogućnost da konkuriraju za vlast. Zlobnici bi rekli kako je SDP ubio baš HDZ provodeći politike SDP-a. Jednostavno ih je učinio suvišnima na političkoj sceni. Barem u onoj dimenziji da u nekoliko idućih izbornih ciklusa nisu baš nikakvi kandidati za sastavljanje vlasti.

(Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Ugrožavanje pozicije

Jedino Most može vratiti SDP u priliku da sastavi vlast na državnoj razini odnoseći glasove s desnice u moguću vladu SDP-Možemo-Most. Ova stranka u Slavoniji, usprkos koaliciji sa Suverenistima, teško može doći u priliku da ozbiljnije ugrozi pozicije HDZ-a i DP-a. U Slavoniji će se voditi velika izborna bitka između HDZ-a i DP-a, a njezin ishod, uz rezultate iz Dalmacije, mogao bi odrediti sastav buduće vlade.

Upravo zbog velikog okršaja triju stranaka – HDZ-a, DP-a i Mosta – u Dalmaciji, za razliku od Slavonije u kojoj će se voditi bitka dviju stranaka, odabrali smo Dalmaciju za analizu ovog broja. Posebno nam je zanimljiva X. izborna jedinica koja slovi kao jedna od većih i postojanijih utvrda HDZ-a, ali i kolijevka Mosta. Upravo u ovoj izbornoj jedinici već tri godine postojano raste i DP. Vidljivo je to gotovo na svim lokalnim i komunalnim izborima koji su održani u posljednje vrijeme na ovom području. Deseta izborna jedinica pretrpjela je i određene izmjene u posljednjim prekrajanjima izbornih jedinica. Ostala je bez Solina, koji slovi kao sredina sklona desnici, pa će biti zanimljivo promatrati kako će se to odraziti na konačne izborne rezultate.

Kao što smo već rekli, ova izborna jedinica slovi kao tradicionalna utvrda HDZ-a. HDZ je u ovoj izbornoj jedinici na proteklim izborima osvojio sedam mandata. Iz njihovih krugova stižu glasovi kako je to cilj i ovaj put. Na proteklim parlamentarnim izborima listu je u ovoj izbornoj jedinici nosio Vili Beroš, rođeni Hvaranin. Bilo je to u jeku koronakrize, kada se oko Beroša gradio mit čovjeka koji se nemilosrdno bori sa strašnom koronom. Takva taktika na koncu se isplatila jer je Beroš dobio više od 35 tisuća glasova i odveo HDZ do željenih sedam mandata. Na izvanrednim izborima 2016. ulogu vodeće i jake figure koja treba povući ostatak liste HDZ je namijenio Damiru Krstičeviću. Nekadašnji zapovjednik slavne 4. gardijske brigade HV-a opravdao je povjerenje i dobio više od 32 hiljade glasova. Godinu dana prije, na redovitim parlamentarnim izborima 2015., Krstičević je kao predvodnik liste ostvario još bolji rezultat osvojivši više od 37 hiljadu glasova.

Zeljko Puhovski / CROPIX

Porođajne muke

Rezultati koje je Krstičević ostvario 2015. u X. izbornoj jedinici produkt su snažno nabijene domoljubne kampanje koju je forsirao Karamarkov HDZ. Posebno nakon mandata Zorana Milanovića i Kukuriku koalicije na čelu Vlade. U Dalmaciji se tada na ratnog zapovjednika 4. gardijske brigade gledalo kao na potpuni antipod Milanoviću i njegovoj vladi. Međutim, na ovogodišnjim izborima HDZ bi se mogao naći na mukama kao i 2011., kada je ova stranka ostvarila rekordno nizak rezultat i osvojila tek pet mandata u X. izbornoj jedinici. U stranci nema onog domoljubnog zanosa kakav je postojao 2015. Upravo je taj zanos onaj impuls koji pokreće ljude i izvlači ih na birališta. Nema ni izvanredne situacije kakva je bila na prošlim parlamentarnim izborima, kada je zemlja praktički bila zatvorena zbog pandemije.

Kao nositelj liste HDZ-a u ovoj izbornoj jedinici spominjao se ministar graditeljstva Branko Bačić. No posljednje informacije iz HDZ-a govore kako ova stranka ponovno pokušava nagovoriti generala Krstičevića da stane na čelo liste. Pogotovo u svjetlu glasina da DP u ovoj izbornoj jedinici formira snažnu listu koju bi trebao nositi legendarni Stipo Mlinarić Ćipe. Može li Krstičević nakon mandata u Vladi Andreja Plenkovića i na koncu prihvaćanja Istanbulske konvencije povući Dalmatince na birališta kao što je to učinio prethodna dva puta teško je prognozirati. No izborni dvoboj Krstičevića i Ćipe mogao bi biti jedan od najvećih okršaja predstojećih izbora.

Dalmatinci po prirodi stvari vole buntovnike, a pitanje je koliko je prkosa i buntovništva ostalo u nekadašnjem zapovjedniku 4. gardijske brigade nakon mandata u Vladi Andreja Plenkovića. S druge strane, Stipo Mlinarić Ćipe profilirao se kao jedan od najvećih oponenata sadašnje vladajuće koalicije. Čovjek čija snaga volje pomiče sve granice.

(Foto: Robert Fajt / CROPIX)

Veliki problemi

Kada predstojećem okršaju HDZ-a i DP-a dodamo i kombinaciju Mosta koji će u ovoj jedinici braniti svoje dosadašnje pozicije, dobit ćemo najzanimljiviju izbornu jedinicu za analizu. U Mostu vrlo vjerojatno neće biti nikakvih noviteta na vrhu liste. Njihove boje pokušat će obraniti predsjednik stranke Božo Petrov, a asistirat će mu dosad neprepoznatljivi politički tajnik stranke, Imoćanin Ante Kujundžić.

Most će u ovoj izbornoj jedinici imati velikih problema sa slaganjem liste jer se splitski mostovci već nekoliko izbornih ciklusa osjećaju zapostavljeno. Iako Most najviše glasova u ovoj izbornoj jedinici dobiva upravo u Splitu, Sabora se dokopaju uglavnom Neretvani i Imoćani. To je, uz koaliciju s Puljkom, jedan od glavnih razloga rapidnog slabljenja Mosta u Splitu.

Tri navedene stranke trebale bi između sebe u ovoj izbornoj jedinici razdijeliti oko deset mandata. O raspodjeli navedenih mandata mogla bi ovisiti i buduća vlast na razini države.