Nakon što je Elektroprivreda Republike Srpske opterećena izgubljenom arbitražom od Slovenije i suočena sa činjenicom da će Termoelektrana Ugljevik zauvijek isporučivati 1/3 struje Slovencima, novi problemi u najavi.

Pored štete od oko 240 miliona KM, kako su upućeni izračunali da je koštao slučaj Ugljevik, 100 miliona eura mogao bi biti težak spor Hrvatske protiv TE Gacko.

Maksim Skoko direktor RITE Gacko kratko je za N1 samo potvrdio da je Hrvatska kontaktirala Pravobranilaštvo BIH po ovom pitanju.

“I slično je i različito u odnosu na Ugljevik”, dodaje.

Iz Hrvatske elektropriverede za N1 dodaju da su na osnovu ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, stava da imaju određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja. Navode da je HEP električnu energiju iz te elektrane preuzimao u periodu od 1984. do 1992. godine.

“Kada je BiH, odnosno Republika Srpska, nacionalizirala ulaganje HEP-a.

HEP je 2017. godine Vijeću ministara BiH uputio zahtjev za mirnim rješenjem spora, što je preduvjet za pokretanje međunarodne arbitraže koja bi se vodila po pravilima Europske energetske povelje, čije su potpisnice BiH i Hrvatska.

Pravobranilaštvo BiH je zbog unutarnjih razloga tri puta od HEP-a tražilo produljenje roka za očitovanje te HEP do danas nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretni prijedlog eventualne nagodbe.

S obzirom da je postupak u vezi s ulaganjima HEP-a u TE Gacko u tijeku, ne možemo iznositi više detalja”, naveli su iz državne hrvatsake kompanije za N1.

U međuvremenu nema odgovora iz Pravobranilaštva BIH o preduzetim radnjama ili pak o detaljima slučaja. Ministarstvo energetike i rudarstva RS očito se smatra nenedlažnim jer za odgovore upućuje na ERS u Trebinje.

Osnov za tužbe i naknade je situacija iz bivše SFRJ kada su razvijenije republike ex države htjele ne htjele ulagale sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih.

Bespovratna ulaganja ipak se očito vraćaju decenijama nakon raspada Jugoslavije.

Hrvatska je recimo ulagala sredstva u elektrane, a potpisivala je i sporazume o gradnji novih objekata zajedno sa Elektroprivredom BIH.

Slično su i Slovenci ulagali u TE Ugljevik, te je zbog svega Elektroprivredi RS isporučen račun. Je li moglo sve povoljnije, upućeni kažu da su vlasti morale bolje zaštiti domaće kompanije, tržište i stanovništvo.

“Sabiranjem iznosa dosuđenog arbiražnom odlukom iz jula od 67 miliona evra i iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz oktobra od 58,2 miliona evra, dolazimo do iznosa od 125,2 miliona evra ili 245 miliona KM”, izračunao je spor kao izuzetno nepovoljan po RS poznati banjalučki advokat Predrag Baroš.

On u obimnom tekstu za Capital piše da je uz sve to Republika Srpska prihvatila obavezu isporuke 1/3 proizvedene električne energije iz RITE Ugljevik, Sloveniji.