Nakon nekoliko nedavnih relativnih ratnih uspjeha Rusa, odnosno osvajanja Avdejevke i još nekoliko naselja u okolici, te određenog preuzimanja inicijative na ratištu opet su se aktuelizirale najave-spekulacije o mogućem ponovnom pokušaju "ofenzive na Kijev" i njegova osvajanja.

Podsjetimo, još na samom početku rata ruske su trupe došle do nekoliko predgrađa Kijeva gdje su počinjeni masovni ratni zločini (Irpinj i Buča), ali potom su bili prinuđeni na povlačenje. No, zauzimanje Kijeva nikad nije prestala biti glavna kremaljska preokupacija. Naime, samo njegovim osvajanjem Putinova tzv. specijalna vojna operacija bila bi u potpunosti ostvarena, a sam ruski predsjednik stalno napominje kako ni nakon pune dvije godine nije odustao od “prvobitnih planova” zbog kojih je i pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ukrajinski mediji ističu nedavnu izjavu bliskog Putinova saradnika Dmitrija Medvedeva koji se, kako prenose ruske režimske agencije, retorički zapitao:

“Gdje će se zaustaviti Rusija? Hoće li to biti Kijev? Da, to bi trebao biti Kijev. Ako ne sada, onda svakako u sljedećoj fazi sukoba”. Time je Medvedev potvrdio da Moskva ne odustaje od okupacije Kijeva.

Moraju biti spremni

Doduše, vojni analitičari, i zapadni i ukrajinski i ruski, govore kako zasad nema većih naznaka da Rusi pripremaju takvu ofanzivu te da bi uskoro mogli krenuti na Kijev, ali vojni analitičar Roman Pogorelij izjavio je za rusku redakciju BBC-ja da Ukrajina na tu soluciju mora biti spremna jer planovi za to u ruskom Glavnom štabu sigurno postoje i mogli bi početi s pripremama. Prema obavještajnim podacima, na tom sjevernom pravcu stacionirano je između 20 i 25 hiljada ruskih vojnika, a određen broj ruskih trupa je u Bjelorusiji, i to upravo na pravcu prema Kijevu koji je od te granice udaljen samo oko 150 kilometara.

No, to je vrlo zahtjevan vojni zahvat. Ukrajinski vojni bloger Konstantin Mašovec kaže da bez 100 do 120 hiljada vojnika Rusi ne mogu ozbiljno razmatrati planove da ponovo krenu na Kijev, a grupiranje tolikog broja vojnika teško bi bilo sakriti od obavještajnih službi i satelitskih snimaka. S druge strane, smatra se da nova ofanziva na Kijev neće biti moguća i bez nove “javne” – a ne prikrivene, koja stalno traje – mobilizacije. Vladimir Putin zasad o tome ništa ne govori, čeka da formalizira svoju pobjedu na skorim predsjedničkim izborima, pa svi pretpostavljaju da će nakon toga, na proljeće, objaviti još jednu mobilizaciju, bez koje neće moći pokrenuti neke smislenije i veće operacije, prenosi Jutarnji.

Promjena stanja na ratištu

Prema navodima nekoliko ruskih vojnih blogera, zbog umora vojske i gubitaka Rusi će morati, ako se ne misle zaustaviti samo na dosad osvojenom, pokrenuti i “osvježiti” vojsku s najmanje 150 do 200 hiljada novih vojnika. Doduše, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kiril Budanov kaže kako “nas već dvije godine plaše novim napadom na Kijev, iz ovog ili onog pravca”.

“Vjerujte mi, već mi je dosadno govoriti o tome”, kaže Budanov. Vojni savjetnik Taras Čmut ipak smatra kako “opasnost od novog pokušaja osvajanja Kijeva” raste s promjenom stanja na ratištu.

Neki ukrajinski vojni analitičari vjeruju da bi Moskva mogla posegnuti za tzv. imitacijom napada na Kijev kako bi rasteretila druge dijelove fronte te natjerala Ukrajince da većinu svojih snaga usmjere na “obranu” Kijeva i odmaknu ih s područja koja su sada Rusima prioritet, a riječ je o zaokruživanju Donbasa te ponovnom pokušaju osvajanja Hersona, koji su prošle jeseni proglasili “ruskim teritorijem”.

Konstantin Mašovec navodi kako je taj manevar “lažnog napada” vrlo izvjestan, možda već ovog proljeća. U svakom slučaju, oko Kijeva i uz bjelorusku granicu već se grade mnogi obrambeni i fortifikacijski objekti.