Dokument iz 2022. godine otkriva koji bi mogao biti stav Moskve prema mirovnim pregovorima s Ukrajinom, piše Wall Street Journal nakon što je Vladimir Putin rekao da bi mogao biti otvoren za novu rundu takvih razgovora.

Nacrt prijedloga mirovnog sporazuma o kojem piše WSJ nastao je šest sedmica nakon početka ruske invazije krajem februara pretprošle godine, a sastavljali su ga i ukrajinski i ruski pregovarači. Na kraju je taj pokušaj diplomacije propao.

Prema nacrtu, Ukrajina bi bila "kastrirana" država, ostavljena na milost i nemilost vojsci susjedne zemlje, stoji u analizi WSJ-a. Dokument na 17 stranica vidio je taj američki medij, a iako se o njemu izvještavalo "u grubim crtama", nikad nije objavljen u cijelosti. Rusija i danas manje-više stoji iza takvog aranžmana, smatraju analitičari. Ukrajina bi tako bila trajno neutralna država, bez mogućnosti sudjelovanja u vojnim savezima, što je nastavak prijašnje politike i izuzetno bitno za Moskvu. Ne bi joj bilo dozvoljeno obnoviti vojne kapacitete uz pomoć zapadnih saveznika, a jedan od glavnih uvjeta je bilo prepuštanje Krima Rusiji.

Danas Ukrajina čvrsto stoji pri odluci da nema kraja ratu dok se Rusija u potpunosti ne povuče s ukrajinskog teritorija. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski to ponavlja iako je Ukrajina danas u izuzetno teškom položaju i bez oružja, a ruske snage su u naletu.

Dokument, podsjeća WSJ, služi kao dobar primjer toga što bi Rusija tražila kad bi se pokrenuli novi razgovori između Kijeva i Moskve. Prema njemu bi Ukrajina mogla pristupiti EU, ali ne i NATO-u. Ne bi bilo dozvoljeno strano oružje na teritoriju Ukrajine. Ukrajinska vojska bila bi ograničena u brojnosti i naoružanju. Krim ne bi bio neutralan. Ruski jezik morao bi biti ravnopravan ukrajinskom u slučaju tijela vlade i sudova. U tom dokumentu nije se raspravljalo o statusu istočnih ukrajinskih regija koje je Rusija okupirala još 2014. godine. O tome su Putin i Zelenski trebali raspraviti na sastanku uživo.

Mirovni sporazum su trebale jamčiti strane sile, uključujući SAD, UK, Kinu, Francusku i Rusiju. Te zemlje imale bi zadatak braniti ukrajinsku neutralnost u slučaju kršenja sporazuma. Sporazum pokazuje da je Putin bio spreman na plan B jer je propao plan A: osvajanje Kijeva i stavljanje Ukrajine pod rusku kontrolu.

Nakon Putinovog spominjanja pregovora javio se turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ponudivši se kao domaćin pregovora. Međutim, komentatori se slažu da su oni u doglednoj budućnosti malo izgledni iako ni jedna strana nema izgleda za vojnu pobjedu.

Iako ne stoji najbolje, dvije godine od početka ruske agresije Ukrajina je otvrdnula po pitanju kompromisa s Rusijom. Javnost i čelništvo odbijaju mogućnost da Rusiji daju svoj teritorij i pristanu ostati u njezinoj sjeni zauvijek.