Rudnik i Termoelektrana Gacko (RiTE) suočeni su sa potencijalno ozbiljnim finansijskim problemima, jer bi mogli da izgube oko 200 miliona KM, a sve zbog neispunjenih investicionih obaveza od prije 40 godina, koje su potpisali sa tadašnjom SR Hrvatskom. 

Naime, "Hrvatska elektroprivreda" od RiTE Gacko traži 100 miliona eura i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane, a u narednim redovima ćemo obrazložiti zašto je Gacko uopće dospjelo u ovu situaciju.

Prvo ćemo se vratiti u osamdesete godine 20. vijeka, kada je odlučeno da će na zapadnom dijelu Gatačkog polja "nići" RiTE Gacko. 

Prvi kilovati električne energije jednog od najvećih proizvođača struje, danas u Republici Srpskoj, a tada u SR BiH, proizvedeni su 1983. godine, a sa raznih strana se ulagalo u kapacitete industrijskog giganta.

Pošto je BiH tada, uz Crnu Goru i pokrajinu Kosovo i Metohija, smatrana manje razvijenom republikom, ostale članice SFRJ (Srbija, Hrvatska, Slovenija i Makedonija), investirale su za pomenute jedinice bivše države.

Hrvatska je to činila i u Gacku, pomažući izgradnju Termoelektrane, 1983. godine, a u međusobno potpisanom sporazumu iz tog perioda, RiTE su se obavezale da će joj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje. To je počelo već 1984. godine, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine.

Nakon toga, iz Gacka put Hrvatske više nije otišao ni kilovat električne energije, što je "Hrvatskoj elektroprivredi" (HEP) sada dalo za pravo da traži ono što joj se duguje, tj. ono što je ulagala (procjene su da je to bilo 400 miliona njemačkih maraka).

HEP je na tom planu 2017. godine poslao zahtjev za mirnim rješavanjem spora Vijeću ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona eura. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula drugom rješenju, međunarodnom arbitražnom sporu. 

"Na temelju ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja", piše u odgovoru za "Nezavisne novine" iz HEP-a, kojim se direktno potvrđuje da neće odustati od ove priče.

Tvrde da su od 2017. godine tri puta dobijali zahtjev Pravobranilaštva BiH da se produži rok kako bi se izjasnili o zahtjevu, ali da ni nakon toga nije došlo do nagodbe.

"S obzirom na to da je postupak u vezi s ulaganjima HEP-a u TE Gacko u toku, ne možemo iznositi više detalja", dodali su iz ovog preduzeća.

Da je stvar ozbiljna, govori i činjenica da je Pravobranilaštvo BiH o namjerama HEP-a nedavno obavijestilo i rukovodstvo Rudnika i Termoelektrane Gacko. 

Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko, potvrdio je da, prema njihovim saznanjima, Hrvatska još nije pokrenula arbitražu, ali i da bi to mogao da bude naredni scenario.

Nije želio da govori o mogućim posljedicama.

"Spor još nije pokrenut i ne bih želio da govorim o posljedicama", kazao je Skoko.

Slična situacija, podsjećanja radi, Republici Srpskoj dogodila se nedavno, kada je po tužbi "Elektroprivrede Slovenije" za predratno ulaganje u RiTE Ugljevik presuđeno da Slovencima treba isplatiti 67 miliona evra, a da Ugljevik, sve dok bude radio, mora isporučivati trećinu proizvedene struje slovenačkoj kompaniji.

Ipak, Skoko tvrdi da se radi o dva različita samoupravna ugovora.

"Oni nisu identični. Zato kažem da ostavljamo i hipotetički posmatramo to, i bilo bi neozbiljno sa moje strane da sada nešto konkretno komentarišem", dodao je on. 

Sa druge strane, Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, a koji je sa te funkcije na samom početku pregovarao o zahtjevu HEP-a, nije optimističan. Smatra da je glavna krivica što su RiTE Gacko uopšte dospjele u ovu situaciju na bivšem rukovodstvu.

"Bio sam tada u toku i pokušao sam da to završim mirnim putem. Međutim, nije bilo saglasnosti, jer su tadašnji rukovodioci RiTE Gacko bili previše optimistični i tvrdoglavi i mislili su da to mogu opovrgnuti svojim argumentima. Ali pravo ne poznaje partiotizam ni emocije. Ako u ovom slučaju dođe do arbitraže, a s obzirom na stanje arbitraže prema Ugljeviku, mislim da će Republika Srpska to izgubiti", rekao je Mandić za "Nezavisne novine".

On naglašava da, ukoliko dođe do arbitražnog spora, RS će samo za pokretanje spora morati spremiti oko milion i po eura.

"Gacko i Republiku Srpsku spašava samo da se odbije arbitraža", poručio je Mandić.

Pored Gacka i Ugljevika, Hrvatska i Slovenija su osamdesetih godina prošlog vijeka ulagale i u TE Tuzla i Kakanj, a i oni su morali hrvatskoj strani da plaćaju tu "uslugu". Međutim, "Elektroprivreda BiH" je oba slučaja uspješno riješila.