Još davno je Ivo Andrić, pišući pripovjetku "Čudo u Olovu", opisao čudotvornu toplu vodu koja izvire ispod stijene na čijem su se izvoru umivali putnici prolaznici i hodočasnici koji su u to vrijeme pohodil Gospino svetište u starom jezgru Olova, javlja Anadolu.

U blizini izvorišta olovske termo-mineralne vode, u centru grada gdje se spajaju planinske rijeke Stupčanica i Bioštica te čine rijeku Krivaju, zbog potrebe građana tek 2000. godine ulaskom u medicinske okvire uspostavljena je zdravstvena institucija Javne ustanove Banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" čiji broj pacijenata je odavno premašio kapacitet objekta.

 

Niska doza radioaktivnosti

 Ljekovita voda koja je u Olovu banjski turizam podigla na visok nivo, koristi se u najčešće u hidroterapiji koja je propisana svakom pacijentu u zavisnosti od dijagnoze.

V.d. direktor dr. Senad Selimović pojasnio je da upotreba termalne vode u turističke svrhe seže od 1974. godine, kada je na tom području napravljen motel.

"A sama upotreba ljekovite vode seže nekoliko stoljeća unazad. U nekim pripovjetkama Ive Andrića spominju se njena ljekovita svojstva. Mi je od 2000. godine aktivno koristimo u svrhu liječenja. Termalna voda se dobija iz bušotine koja je na 190 metara dubine. To je termalna voda koja je imala prirodan izliv, oko stotinu metara vazdušne linije od naše banje. Tu su ljudi dolazili da se banjaju. Tu je prije 150 godina bio jedan improvizirani bazen. To je voda koja je svojom temperaturom vrlo blizu temperature tijela. Posjeduje natrij, magnezij, kalij, kalcij, a ima i nisku dozu radioaktivnosti, koja je dobra za medicinske svrhe i nije štetna", pojasnio je Selimović.

Današnja banja raspolaže s oko 200 kreveta, a ima i 94 uposlenika.

"Prošle godine smo ostvarili 63.000 noćenja što je neka vrsta rekorda za našu ustanovu. U periodu cijele godine popunjenost je bila 91,3 posto", istakao je Selimović.

Miks turizma i zdravstva

Naglasio je da je potražnja puno veća od onoga što oni mogu da pruže s raspoloživim kapacitetima.

"Najviše prednjače degenerativna oboljenja kičmenog stuba i zglobova. To je, možemo reći, i prirodan proces starenja organizma, međutim, usljed različitih okolnosti taj proces se nekada dešava malo ubrzano pa neke osobe imaju probleme sa zglobovima i kičmenim stubom. Ti pacijenti se često obraćaju ljekarima zbog fizikalne terapije, a i nama zbog banjsko-fizikalnog tretmana. Ostalo su neka neurološka, reumatološka i dermatološka oboljenja, stanja poslije operacija. Sve što ima veze s koštano-mišićnim sistemom, odnosno sa sistemom za kretanje, je naša problematika i nešto čim se bavimo ovih godina", pojasnio je Selimović.

Voda ima blagotvorno dejstvo na zdravlje, pomaže u relaksaciji mišića, jačanju muskulature, djeluje povoljno i na nervni sistem, kao i na površne dijelove kože kod nekih kožnih oboljenja. U banju dolaze dominantno starije osobe.

"Granice za mnoga oboljenja se pomjeraju na dole tako da imamo i mlađih ljudi. To su najčešće neke povrede na radu ili teški fizički poslovi. Postoji i određen broj gostiju koji dolaze i preventivno, da unaprijede svoje zdravlje", rekao je Selimović.

Voda se koristi u nekoliko vidova: najčešće se radi o hidroterapiji, bazenu, termo-mineralnim kupkama, kombinaciji kinezoterapije i hidroterapije. To su grupne i pojedinačne vježbe u vodi.

"Nama je primarni cilj da se bavimo fizikalnom medicinom i rehabilitacijom, međutim, sama ova djelatnost je miks turizma i zdravstva. Mi smo negdje u sredini. Od 94 uposlenika, imamo 30 posto medicinskih radnika", rekao je Selimović.

Poput švicarskih gradića

Olovo je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prošle godine imalo veći broj evidentiranih turističkih noćenja od Zenice i Tuzle. U Olovu su evidentirana 99.684 turistička noćenja, Zenici 34.361 i Tuzli 71.022.

"Od tih 100.000 noćenja, dvije trećine su ostvarene u Aquatermu, a jedna trećina u Ajdinovićima. Ima nešto što se zove pansionska i vanpansionska potrošnja. Ti ljudi se kreću po Olovu, šetaju, piju kafu, kupuju u prodavnicama... Definitivno doprinosimo i direktno i indirektno turističkoj slici Olova", pojasnio je Selimović.

Međutim, smatra da se i Olovo kao grad posljednjih godina značajno promijenilo.

"Zajednički pravimo tu jednu sliku lijepog gradića. Pacijenti koji žive vani, kada dođu kažu da podsjeća na neki gradić u Švicarskoj", izjavio je Selimović.