Za pravoslavne vjernike počeo je višenedjeljni veliki Vaskršnji časni post, koji će trajat 48 dana, sve do dočeka najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.

Prema pravoslavnom učenju Veliki post vjernike uči pokajanju, praštanju i pravoj molitivi. 

Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.

Vaskršnji post uvijek počinje u ponedjeljak – prvi ponedeljak posta naziva se Čisti, kao i prva sedmica posta.

Običaj je da se tokom prve – Čiste nedjelje, sprema cijela kuća. Vjeruje se da je danas dobro započeti velike poslove, jer će biti uspješni.

Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.

 Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.

Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.

Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.

Vaskršnji post, koji traje 48 dana, ima svoja pravila i rituale za svaku od sedam nedjelja:

1. Čista nedjelja (Todorova ili Teodorova nedjelja): Prva tri dana posta počinju potpunim uzdržavanjem od hrane i pića, poznatim kao trimirje. Zatim se prelazi na suhojedenje ili post na vodi. U četvrtak je post na vodi, dok je ostatak sedmice dozvoljeno jesti hranu pripremljenu na ulju.

2. Pačista nedelja: Ovu sedmicu treba provesti postom na vodi od ponedjeljka do petka, dok je u subotu i nedjelju dozvoljeno ulje.

3. Krstopoklona nedjelja: Tokom ove sedmice, posti se na vodi od ponedjeljka do petka, u subotu je dozvoljeno ulje, a u nedjelju riba, zbog Blagovijesti.

4. Sredoposna nedjelja: Ova sedmica se posti kao i druga, na vodi od ponedjeljka do petka, dok je u subotu i nedjelju dozvoljeno ulje.

5. Gluha nedjelja: Posti se na vodi u ponedjeljak i utorak, a od srijede do nedjelje na ulju, s tim što je u petak dozvoljeno i vino.

6. Cvjetna nedjelja: Posti se na vodi od ponedjeljka do petka, u subotu je dozvoljeno ulje, a u nedjelju riba, kada se slave Cvijeti.

7. Stradalna ili Strasna nedjelja: Posljednja nedjelja pred Vaskrs obilježava strogi post, molitva i pokajanje. Od ponedjeljka do srijede posti se na vodi, u četvrtak je dozvoljeno ulje, a na Veliki petak se uzdržavamo. Subota je ponovno post na vodi, a nedjelja označava kraj Velikog posta, prenosi Glas Srpske.