Hong Kong, iako još formalno nije dio Narodne republike Kine, nego njena posebna upravna regija s, trebalo bi, velikim stepenom autonomije i samostalnosti, sve se više utapa u kinesku državnu masu.

Dugo traje to pripajanje i apsorpcija Hong Konga, a novi zakon o protivkineskom djelovanju i špijunaži, koji je izglasala gotovo potpuno Pekingu podređena novoizabrana skupština, praktički je zabio i posljednji ekser u kovčeg bilo kakve hongkonške "individualnosti".

Parlament Hong Konga, sastavljen od zastupnika lojalnih Kini, jednoglasno je usvojio zakon koji predviđa visoke kazne. Kako navodi CNN, dokument od 212 stranica zakonodavno vijeće Hong Konga razmotrilo je "neobično brzo" - u samo 11 dana. Šef hongkonške administracije John Lee Ka-chiu usvajanje zakona je, prenosi CNN, nazvao "historijskim trenutkom" za grad. "Ostvarili smo historijsku misiju, ispunili očekivanja zemlje i nismo iznevjerili središnju vladu", rekao je misleći na Peking. Novi zakon stupa na snagu 23. marta. Potpredsjednik Državnog vijeća NR Kine Ding Xuexiang rekao je da će usvajanje novog zakona zaštititi "temeljne nacionalne interese" i omogućiti Hong Kongu da se usredotoči na ekonomski razvoj, navodi BBC.

Novi zakon, kako je rekao John Lee Ka-chiu, potreban je radi zaštite od "potencijalne sabotaže i podzemnih snaga koje pokušavaju unijeti pomutnju i izazvati nerede", a posebno zbog odvraćanja od "ideja o mogućnosti nezavisnogHong Konga". Zakon se službeno naziva Uredba o nacionalnoj sigurnosti, ali je poznatiji kao Uredba 23. Kako navodi BBC, novi zakon uvodi 39 novih kaznenih djela protiv nacionalne sigurnosti te nalaže tamošnjoj administraciji utvrđivanje odgovornosti za zločine veleizdaje, separatizma, pobune, subverzije protiv vlade Narodne Republike Kine, povrede državnih tajni, aktivnosti stranih političkih organizacija u autonomnoj pokrajini te uspostavljanja veza političkih organizacija Hong Konga sa stranim političkim organizacijama. Najveća kazna predviđa se za izdaju i pobunu i bit će kažnjena doživotnim zatvorom. Osim toga, prema zakonu se uvode izmjene proceduralnih pravila, pa će tako hongkonška policija moći tražiti od sudija dopuštenje da odbije osumnjičenicima konsultacije s advokatima po njihovom izboru ako se to smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Reuters napominje da dokument posebnu pozornost posvećuje "stranom uplitanju". Naime, to uključuje pomaganje stranim silama kako bi se utjecalo na kreiranje politike, donošenje zakona i izbore u Hong Kongu.

Parlament Hong Konga glasa za novi sigurnosni zakon (Foto: Peter Parks/Afp)

Konkretno, prijedlog poslan zakonodavnom vijeću Hong Konga navodi da strane sile koriste grad kao "odskočnu dasku za antikineske aktivnosti i djelatnosti" te "širenje antikineske ideologije i demonizaciju vlasti NR Kine i Hong Konga", upravo zbog takvog statusa i položaja Hong Konga. Jedno od "pokrića" za takve "neprijateljske" aktivnosti je praćenje stanja ljudskih i građanskih prava u regiji, napominje Reuters.

The New York Times, pak, u svom osvrtu navodi da strahuje da će zakon značajno potkopati autonomiju grada, pogotovo njegovu samostalnu politiku, te da će se koristiti za progon disidenata, odnosno protivnika potpunog stapanja s Kinom. Analitičari, ali i hongkonška opozicija, strahuju da će zakon naštetiti nezavisnim političkim opcijama, nevladinim organizacijama, novinarima te biznisu. Stručnjaci s kojima su razgovarali The New York Times i CNN napominju da bi novi zakon mogao utjecati na širok raspon ljudi - državne službenike, odvjetnike, diplomate, naučnike, novinare i zaposlenike nevladinih organizacija.

Zbog nejasnih formulacija u zakonu, preduzetnici se mogu suočiti i s prijetnjom kaznenog progona prilikom razmjene finansijskih podataka, što bi se u teoriji moglo protumačiti kao špijunaža i nezakonito stjecanje podataka koji predstavljaju državnu tajnu. Podsjetimo da su odluke o "sukcesivnom" smanjivanju autonomije u Hong kongu izazivale proteste koji su nasilno ugušeni, a desetine hiljada stanovnika su posljednjih godina napustiti grad uglavnom se iseljavajući u Veliku Britaniju, SAD i Australiju. Stotine ljudi su već uhapšene, a u Hong Kongu je, prema riječima stanovnika, a navode britanski mediji, zavladala atmosfera općeg straha, ali i svijesti da će "autonomija " Hong Konga od sada biti tek fiktivna, odnosno onolika koliko će to trebati Pekingu. Podsjetimo, Peking je u jeku pandemije koronavirusa 2020. godine donio zakon o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong, čime je slomljen nekoć moćan protestni, uglavnom studentski pokret u tom gradu.

Podsjetimo da je Velika Britanija "vratila" Hong Kong pod kineski suverenitet 1997. godine. To je bila prva kineska regija prema politici "jedna država, dva sistema", a prema sporazumu se Hong Kongu garantuje autonomija do 2047. godine. No Peking je polako ali sigurno uspio ugurati sebi odane ljude u administraciju Hong Konga te zadobiti i većinu u tamošnjoj skupštini, pa je Hong Kong praktički već sada u potpunosti podložan vlasti u Pekingu.