Kako napori da se turkmenistanski gas isporuči u Tursku preko Azerbejdžana i dalje u Europu dobivaju na zamahu, početna faza predviđa protok od 2 milijarde kubnih metara (bcm) kroz aranžmane razmjene.

Plan naglašava intenziviranje energetske diplomatije između Turske, Azerbejdžana i Turkmenistana, posebno nakon gasne krize u Europi nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine

Ranije ovog mjeseca, Ankara i Ashgabat potpisali su memorandum o razumijevanju (MoR) i pismo namjere o saradnji u oblasti prirodnog gasa, postavljajući temelje za partnerstvo u sektoru ugljovodonika i na putu da Turska postane glavno energetsko čvorište.

Ministar energetike i prirodnih resursa Alparslan Bayraktar rekao je da je cilj da se turkmenski gas dovede prvo do Turske, a zatim i do globalnih tržišta. On je naglasio da bi do 2 milijarde kubnih metara turkmenskog gasa moglo biti u početku transportovano u Tursku.

Türkiye trenutno uvozi plin iz Rusije, Azerbejdžana i Irana putem cjevovoda i tečni prirodni plin (LNG) iz nekoliko drugih zemalja. Nedavno je potpisala ugovore sa nekoliko europskih zemalja za izvoz energije i pokrenula proizvodnju gasa iz svog podmorja u Crnom moru.

Bayraktar je ukazao na tri opcije za isporuku turkmenskog gasa, uključujući preko aranžmana za zamjenu kroz Iran.

„Drugi je da turkmenski gas ponovo dolazi u Tursku preko Irana i Azerbejdžana putem razmjene, a drugi, suštinski dugoročniji, održiviji i sa većim kapacitetom, je da turkmenski gas stigne do Turske preko gasovoda koji prelazi kroz Kaspijsko jezero“, rekao je ministar.

"Sve opcije su na stolu, sve su to teme o kojima razgovaramo."

Ayşegül Ketenci, docent na Univerzitetu Kültür u Istanbulu, naglasila je važnost razvoja infrastrukture i opipljivih koraka pored izjava dobre volje.

Memorandum o razumijevanju je "svakako veoma važan razvoj", kaže Ketenci, "ali infrastrukturni radovi se moraju obaviti u regionu i poduzeti konkretne korake."

Ona je istakla značaj gasa ne samo za Turkmenistan već i za širi turski svijet, naglašavajući potrebu za multidimenzionalnom saradnjom na regionalnom i globalnom nivou.

"Energija je važna komponenta ekonomskog razvoja Azerbejdžana, a ova situacija važi i za Turkmenistan i druge zemlje. Zbog toga treba razvijati višedimenzionalnu saradnju na regionalnom i globalnom nivou", istakla je ona.

Što se tiče transporta do 2 milijarde kubnih metara turkmenskog gasa u Tursku, Ketenci je rekao: "Možemo reći da se intenziviraju napori da se preduzmu konkretni koraci u tom pogledu."

Istakla je važnost adekvatnog razmatranja različitih alternativa u pogledu transporta gasa i formulisanja odgovarajućih politika, izrazivši povjerenje u azerbejdžansko-kaspijsku rutu uprkos dugoročnoj prirodi razvoja infrastrukture.

"Vjerujem da je najpogodnija alternativa za dolazak turkmenskog gasa povezan sa azerbejdžansko-kaspijskom rutom. Ovaj gasovod je od kritične važnosti za razvoj turkijskog svijeta i siguran je put", rekao je Ketenci.

Ona je također naglasila važnost Turske da razvija multidimenzionalna partnerstva kako bi osigurala svoju energetsku sigurnost, zalažući se za politike zasnovane na održivosti i naučnim dokazima.

"Türkiye treba da se angažuje sa svim jakim energetskim igračima kao što su Rusija, Iran, Turkmenistan i Azerbejdžan i da daje prioritet energetskoj sigurnosti, razmotri ravnotežu snaga i formuliše održive i naučno zasnovane politike, koje će koristiti svim regionalnim akterima", rekao je Ketenci.

Prema izvještaju Foruma zemalja izvoznica gasa (GECF) „Izgledi za 2050.“, Turkmenistan je na četvrtom mjestu u svijetu sa 13,9 biliona kubnih metara rezervi prirodnog gasa.

Centralnoazijska nacija povećala je godišnju proizvodnju gasa sa 40 milijardi kubnih metara u 2010. na 80,20 milijardi cm3 u prošloj godini.

Prema izvještaju GECF-a, očekuje se da će Turkmenistan povećati godišnju proizvodnju plina na 110 milijardi kubnih metara do 2050. godine.

Otprilike polovina turkmenistanske proizvodnje gasa se izvozi, pri čemu značajne količine idu u Kinu, a manje količine u Rusiju, Uzbekistan i Iran preko Azerbejdžana. Isporuka oko 40 milijardi kubnih metara gasa čini Turkmenistan najvećim snabdjevačem Kine gasom.

Procijenjene rezerve gasa u zemlji procjenjuju se na više od 50 triliona kubnih metara.

Turkmenistan nastoji da poveća izvoz gasa putem gasovoda, a radi i na alternativnim projektima.

Četvorostepeni gasovod Centralna Azija-Kina, koji isporučuje turkmenski gas u Kinu preko Uzbekistana, Kirgizije i Tadžikistana, počeo je sa radom 2009. Trenutno su aktivne faze A, B i C, omogućavajući godišnji kapacitet od 55 milijardi kubnih metara gasa da stigne do Kine.

Očekuje se da će završna faza, kapaciteta 35 milijardi kubnih metara, postati operativna do 2030-ih, s ciljem povećanja ukupnog kapaciteta naftovoda za 30 milijardi kubnih metara.

Alternativni projekti uključuju plinovod Turkmenistan-Afganistan-Pakistan-Indija (TAPI), čiji je cilj transport 33 milijarde kubnih metara godišnje u Afganistan, Pakistan i Indiju. Izgradnja gasovoda dužine 1.814 kilometara (1.127,17 milja) je u završnoj fazi.

Kao dio drugih tekućih napora za povećanje proizvodnje i izvoza, Turkmenistan je 2019. potpisao petogodišnji sporazum sa Rusijom o prodaji 5,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Prema ugovoru o zamjeni sklopljenom 2021. godine, oko 2 milijarde kubnih metara plina se godišnje proda Azerbejdžanu preko Irana. Azerbejdžanski uvoz gasa iz Turkmenistana prošle godine iznosio je 1,5 milijardi kubnih metara.