Na današnji dan prije osam godina osnivač i prvi predsjednik Republike srpske prvostepeno je dobio 40 godina zatovra, a nakon žalbenog postupka, koji je završen u martu 2019, Radovan Karadžić osuđen je na doživotnu robiju.

Dana 24. marta 2016, Pretresno vijeće III Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju proglasilo je Radovana Karadžića, predsjednika Republike srpske, krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), teroririzanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH tokom 1992. godine.

Vijeće je zaključilo da je Karadžić počinio te zločine putem učešća u četiri UZP-a: u sveobuhvatnom UZP-u koji je uključivao zajednički plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo, i to činjenjem zločina u općinama širom BiH; u UZP-u da se pokrene i provede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom; u UZP-u sa zajedničkim ciljem da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba; i u UZP-u eliminisanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Na presudu su Karadžićevi advokati uložili žalbu, a žalbu je uložilo i Tužilaštvo. Nakon tri godine, koliko je trajao žalbeni postupak, Žalbeno vijeće je kaznu zatvora u trajanju od 40 godina preinačilo u doživotni zatvor za bivšeg predsjednika i utemeljitelja Republike srpske.

Na izdržavanje kazne Karadžić je poslat u zatvor na ostrvu Wight u kanalu La Manš, u Velikoj Britaniji, gdje su ležali i mnogi ozloglašeni gangsteri i kriminalci.