Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

Da li će podjela Ukrajine biti rješenje za prekid ratnog sukoba tako da Rusi zadrže okupirani teritorij na jugu i istoku, a Ukrajinci prestanu ginuti u ratu koji ne mogu dobiti? To pitanje ovako formulirano učestalo je na Zapadu, a podstaknuto je činjenicom da su republikanci u američkom Kongresu stopirali 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Čak i ukoliko bi se ovaj novac odobrio, mnogi smatraju da nema izgleda da se Rusija odvrati od nastavka rata. Kijev je, kao što je poznato, do sada odbacivao bilo kakvu podjelu njihove države, ali ako američki dolari ne stignu, vjerojatno će morati pristati i na tu soluciju. Francuski mediji ističu da je njihov predsjednik Emmanuel Macron navodno od Amerikanaca i nekih saveznika u Evropskoj uniji dobio ulogu da se cjenjka s Rusima u vezi sa zamrzavanjem sukoba i određivanjem linije podjele Ukrajine po formuli dviju Koreja.

Podsjetiću na to da je korejski model rješenje postignuto nakon Korejskog rata (1950-1953) na liniji prekida vatre između Sjeverne i Južne Koreje, gdje se između njih proteže demilitarizirana zona. Međutim, ovaj scenarij nije uključivao potpisivanje mirovnog sporazuma između dviju zemalja, što znači da su de facto one i dalje u ratu. Ukoliko bi se linija podjele protezala u okviru trenutnih ukrajinskih borbenih linija i to prihvatilo u mirovnim pregovorima, Ukrajina bi izgubila oko 100.000 kvadratnih kilometara svog teritorija – veći dio Donjecka i Luganjska, strateške točke u Hersonu i Zaporožju, a poluotok Krim je anektiran još 2014. godine.

Ako bi se u Ukrajini uspostavila demilitarizirana zona dubine nekoliko stotina kilometara, osiguravalo bi se primirje stvarajući de facto zamrznuti konflikt, a za formiranje te zone potrebne su mirovne snage na linijama razgraničenja. Macron je prošlog mjeseca ponudio da francuski vojnici budu u ulozi mirovnih snaga u Ukrajini, ali još nema konsenzusa o tome da li pripadnici NATO-a uopće treba da uđu na teritorij Ukrajine. Kad su saznali da bi u nekoj ulozi u Ukrajini mogli biti pripadnici NATO-a, Rusi su rekli da se pravi račun bez krčmara, a krčmar je u Moskvi!

U međuvremenu, na margini nedavnog diplomatskog foruma u Antaliji, poslije sastanka ministra vanjskih poslova Turske Hakana Fidana i ruskog ministra Sergeja Lavrova, objavljena je nova turska mirovna inicijativa za završetak rata u Ukrajini. Tim povodom ministar Fidan izjavio je da su obje strane dostigle granice onoga što mogu dobiti ratom i da je vrijeme za početak dijaloga o prekidu vatre. Fidan je naglasio da to ne znači da Ukrajina priznaje rusku okupaciju, ističući da o pitanjima suvereniteta i prekida vatre treba da se odvojeno razgovara. Postavlja se pitanje da li je ova turska nastavak afričke inicijative (Senegal, Zambija, Uganda, Kongo i Komora) iz srpnja 2023, ili je sukladna s Macronovom vizijom okončanja sukoba. Budući da kraj ovog sukoba u Ukrajini nije na vidiku, postavlja se pitanje da li je trošenje ogromnog novca na branitelje politički neisplativo za zapadne vlade, koje podržavaju Kijev.

Ratni troškovi Ukrajinaca sve češća su tema u susret izborima za Evropski parlament u lipnju i parlamentarnim izborima u nekoliko zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, glavnog saveznika Ukrajine. Izbori dolaze u trenutku kada se EU sprema razmotriti mogućnost nastavka ili smanjenja financijske pomoći Kijevu i trasiranje novih oblika zajedničke evropske obrane. Zapravo, zbijanje redova unutar EU mogla bi biti glavna tema na tim izborima nakon što je Donald Trump (ako postane predsjednik) potvrdio da će SAD štititi i braniti europske države ako su spremne za to platiti cijenu i ako povećaju izdvajanja sredstava za vlastitu obranu.

Ono što najviše zabrinjava Kijev je tzv. ukrajinski zamor, što znači smanjenje empatije i podrške šire javnosti u zemljama EU. Nedavni izbori u Nizozemskoj i Slovačkoj već su rezultirali padom podrške: Bratislava je zaustavila veliki paket pomoći, dok Nizozemci, možda, neće poslati dugo obećavane avione F-16. U EU se vode i napeti pregovori s Mađarskom jer je Viktor Orban stao na stranu Rusije i želi u potpunosti zaustaviti pomoć. Dvogodišnji rat u Ukrajini očevidno je ispraznio kase i arsenale članica EU i one bi najviše željele da se taj rat čim prije završi, po mogućnosti do kraja ove godine.