Ukrajinska kampanja napada bespilotnim letjelicama na razne ruske rafinerije ipak daje učinka. Naime, osim što je Rusija nakon prošle godine i s početkom marta opet zabranila izvoz benzina, njena je vlastita proizvodnja tog derivata između 18. i 24. marta bila smanjena za oko 14,3 posto na godišnjoj razini (odnosno oko 7,4 posto prema sedmici ranije). Ove se manjkove izgleda interventno krenulo nadomještati uvozom benzina iz obližnje Bjelorusije – odakle u januaru nije bilo takvog uvoza, u februaru je on iznosio 590 tona, a u ovom martu 3.000 tona – gdje takav uvoz nije pravilo, već se bilježio i lani u doba manjkova i ruskih ograničenja vlastitog izvoza.

Napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske rafinerije nafte navodno su smanjili ruski kapacitet rafinerije za najmanje 600.000 barela nafte dnevno. U 2022. ruski kapacitet prerade nafte bio je oko 6,8 miliona barela dnevno.

Također, ukrajinske bespilotne letjelice R-15 u Moskovskoj oblasti (selo Šarapovo u Čehovskom okrugu južno od Moskve), koja je izgleda pala s oko 3 kg bojnog tereta – ali i djelovanju niza ukrajinskih dronova nad pograničnom oblasti Belgorod. Zauzvrat, Rusi su gađali ukrajinska pogranična mjesta u regiji Sumi, bacali vođene zrakoplovne bombe na Kupjansk, te raketirali selo Visoki jugozapadno od Harkiva. Pažnju javnosti na društvenim mrežama tog popodneva privukle su snimke pada ruskog borbenog aviona Su-27 kod Sevastopolja – gdje su službeni izvori govorili o kvaru, dok se neslužbeno spominjalo „prijateljsku vatru“ tamošnje nervozne protuzračne odbrane o čemu je ranije izvijestila "Slobodna Bosna".