Vlada Federacije BiH u ovoj sedmici trebala bi potvrditi imenovanje prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića za generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Nakon višemjesečne bure u vezi sa imenovanjem Gavrankapetanovića, na kraju se sve svelo na „tehničku stvar“ - od privremenog Upravnog odbora KCUS-a zatraženo je da umjesto zahtjeva za davanje saglasnosti na imenovanje, koji su prethodno uputili prema federalnom ministru zdravstva Nediljku Rimcu, sada pošalju “zahtjev za davanje PRETHODNE saglasnosti“?! I time bi, kako se očekuje, saga oko imenovanja Gavrankapetanovića konačno trebala biti riješena, bez obzira na prethodni nepokolebljivi stav ministra Rimca koji je iznio u svom detaljnom obrazloženju o razlozima zbog kojih Gavrankapetanović navodno ne može biti imenovan.

Politički pritisak na ministra Rimca na koncu je rezultirao njegovom „kapitulacijom“ i obećanjem da će ipak dati saglasnost za imenovanje Gavrankapetanovića. I dok se u javnosti i medijima najviše diskutovalo o „slučaju Gavrankapetanović“, prava drama odvija se svakodnevno u hodnicima, čekaonicama i bolničkim sobama sarajevskog Kliničkog centra.

Nalaze sa Patologije pacijenti čekaju i po dva mjeseca. Pojedini onkološki bolesnici su svoje nalaze biopsija čekali i duže od mjesec dana, što je u razgovoru za Slobodnu Bosnu potvrdio Jasmin Šutković, član privremenog Upravnog odbora KCUS-a.

- Neki dijagnostički pregledi od kojih ljudima doslovce zavise životi se dugo čekaju, kao što je magnet, CT, itd. Imate recimo pacijenta koji hitno treba na operaciju, a oni ga stave na listu čekanja jer nema kadra, ljekari ne stižu da urade broj operacija koji se mora uraditi. To je katastrofa i ne bi se smjelo dešavati. Ne mogu dvojica ljekara na jednoj klinici stići da urade po 20 operacija dnevno, to je nemoguće. Imamo i sestre koje rade svaki drugi dan po 18 sati. Naravno da je to njima plaćeno, ali po zakonu nije dozvoljeno – govori Šutković.

Na KCUS-u bi uskoro trebao biti pušten u rad novi aparat za magnetnu rezonancu, a Upravni odbor je na posljednjoj sjednici odobrio oko 300.000 KM za hitnu kupovinu i drugih aparata - ultrazvuka, inkubatora, endoskopske opreme, kaže Šutković.

- Veliki dio te opreme je u zapuštenom stanju. Održavanje nekih mašina koje je zakonski obavezno nije se nikada radilo, nije se na vrijeme planirala kupovina novih aparata... Opća bolnica trenutno ima više magneta nego KCUS, bolnica u Mostaru također... Srčani bolesnici na CT koronarografiju čekaju po godinu i po zato što imamo samo jednu mašinu. Javila mi se jedna žena koja je imala infarkt i ima bajpas i poslala mi je nalaz na kojem su joj napisali da dođe na koronarografiju za 14 mjeseci – priča Šutković.

Kaže da je čak bilo i slučajeva gdje su pacijenti „kupovali termine“ za preglede kako bi ranije došli na red.

- Radilo se i „privatno“, poslije radnog vremena bi dolazili doktori, sestre i tehničari i radili nalaze pacijentima. Klinička apoteka je također bila u katastrofalnom stanju, samo u 2023. bili su u dubiozi 12 miliona maraka. Ne znaju kako se trošilo, gdje su im ti lijekovi, ne postoji adekvatan sistem praćenja i izdavanja lijekova... Tih 12 miliona mi smo morali namiriti samo za 2023. da bi pacijenti imali zavoje i osnovne lijekove. Prvi put sada otvoreno pričamo o tome i kažemo da je to kriminal i da neko za to mora odgovarati – navodi Šutković.

KCUS je ovih dana raspisao konkurse za blizu 50 radnih mjesta, i to isključivo za nemedicinski kadar.

- Prema planiranoj sistematizaciji, fali nam još sigurno između 300 i 400 doktora i kadrova nemedicinske struke. KCUS je 2015. godine imao skoro 3.700 zaposlenih, a kada smo mi preuzeli Upravni odbor, bilo ih je manje od 3.100. Na nekim mjestima uopće nemamo specijalista, čak ni specijalizanata, ljudi jednostavno neće da se prijavljuju. Posebno je kritično na Patologiji i sada tražimo specijalizante koji su spremni da se prekvalifikuju za patologe kako bi mogli pomoći onima koji su već tu – kaže Šutković.

Rad ljekara u privatnoj praksi tokom mandata bivše direktorice Sebije Izetbegović bio je zabranjen (barem formalno). Međutim, Šutković smatra da se ljekarima ne može zabraniti da poslije radnog vremena rade i na privatnim klinikama ukoliko to žele:

- Nemamo mi taj luksuz da im to možemo zabraniti jer prvo, imamo nedovoljan broj ljekara,a drugo, mnogi od tih ljudi nisu adekvatno plaćeni, i kako ih onda možete uslovljavati?

Naš sagovornik smatra da je glavni problem miješanje politike u zdravstveni sistem.  

- Rekao sam i ministrima zdravstva i političarima: molim vas, smanjite politički uticaj na Kliničkom centru! To je ključna stvar. Političari moraju slušati ljude iz struke, a ne obrnuto.  Direktor sa svojim suradnicima mora imati odriješene ruke i sam tražiti najbolja rješenja, ne smije se politika u to miješati. Evo, zašto uposlenici jedne klinike ne bi sami između sebe mogli izabrati, recimo, glavnu sestru klinike? Zašto bi neko sa strane to morao nametati? Ovdje je zdravlje ljudi u pitanju i ništa drugo nije bitno – zaključuje Jasmin Šutković.

(M. Radević)

Smijenjena Enra Suljić pred Upravnim odborom „vadila“ se na bivšu šeficu

Na prijedlog v.d. generalnog direktora KCUS-a dr. Alena Pilava, Upravni odbor ove ustanove prošle sedmice smijenio je Muvedetu Čedić-Butmir, šeficu nemedicinskih disciplina i dr. Enru Suljić, dugogodišnju direktoricu discipline za nauku i nastavu KCUS-a.

Obje su bile bliske saradnice bivše direktorice Sebije Izetbegović. Govoreći o razlozima za smjenu Enre Suljić, Šutković navodi da je Klinički centar tokom mandata bivše uprave praktično bio zatvoren za studente, umjesto da im bude nastavna baza.

- Ja sam kao student prije uvijek mogao doći na KCUS i tu učiti i raditi. Kada je došla uprava predvođena Sebijom Izetbegović, to više nije bilo moguće. Oni su zatvorili Klinički centar, laboratoriju, obustavili istraživački rad i edukacije. To je univerzitetska bolnica i ne možete je zatvoriti za studente, ne možete ne dozvoliti ljekarima da idu u inostranstvo na edukacije. Enra Suljić je bila šefica i ona je za to bila odgovorna. Kada smo je pitali zašto to nije rađeno, ona se počela „vaditi“ na bivšu šeficu (Sebiju Izetbegović, op.a.) – priča Šutković.