Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za sutra trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić (NIP).

Prije sjednice Doma predviđeno je održavanje sjednice Ustavnopravne komisije koja bi, drugi put, trebala razmatrati usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te principe predloženog zakona.

Naime, Predstavnički dom na sjednici krajem februara nije prihvatio ranije dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije i vratio joj je predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.

Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.

Predlagač zakona Denis Zvizdić je ranije kazao da je više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.

Po njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse.

Zvizdić je naveo da je potreba uspostave vrhovnog suda jasno definisana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.

Pojašnjeno je da je članom 10 Zakona o odbrani BiH propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama.

Jednako tako je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.

Navedeno je da važećim zakonom nije propisano šta kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, "te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkciju bez važeće odluke o postavljenju".

Predloženim dopunama zakona bi se to riješilo na način da bi ministar bio obavezan da dostavi novi prijedlog odluke Predsjedništvu BiH, te bi se procedura ponovila.  

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio poslanik Nihad Omerović (NIP).

Između ostalog, na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH, kao i više različitih izvještaja, te nekoliko poslaničkih inicijativa.