Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković potvrdio je da će 12. aprila biti održan sastanak političkih predstavnika Bošnjaka cijele regije. Konaković je kazao da je sastanak dogovoren i prije nego se pojavila informacija o "Vaskršnjem saboru" kojeg organiziraju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.

"Sastanak predstavnika Bošnjaka regije nije moja ideja. Takav skup su predložili Bošnjaci koji Bosnu i Hecegovinu smatraju svojom maticom i od političkog Sarajeva očekuju da ih sve zajedno okupi, a žive i politikom se bave u drugim zemljama regije. Neki od njih se žestoko ne slažu oko različitih političkih pitanja, a jedinstveni su oko ovog i spremni da na sastanku u Sarajevu sjede jedni do drugih", napisao je Konaković.

Konaković je na sastanak u Sarajevo o temi: "Položaj i status Bošnjaka u regiji" pozvao: Ervina Ibrahimovića, predsjednika Bošnjačke stranke (Crna Gora), Usamu Zukorlića, predsjednika Stranke pravde i pomirenja (Srbija), Sulejmana Ugljanina, predsjednika SDA Sandžaka, Rasima Ljajića, predsjednika SDP Srbije, Armina Hodžića, predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Munira Kolašinca, predsjednika Bošnjačkog demokratskog saveza Makedonije, Mirzeta Džogovića, predsjednika Bošnjačke stranke Kosova, Emilija Redžepi, predsjednicu Nove demokratske stranke Kosova, Bakira Izetbegović, predsjednika SDA, Fahrudina Radončića, predsjednika SBB-a, Nermina Ogreševića, predsjednik NES-a, Semira Efendića, predsjednik Stranke za BiH, Šemsudina Mehmedovića, predsjednik stranke Naprijed, Sevlida Hurtića, predsjednik BH Zeleni, Bayrama Akgu, predsjednika Poslovnog savjeta Turske i Crne Gore.

KO NIJE POZVAN?

Međutim, lista pozvanih na sastanak u Sarajevu otkriva nam veliku nedosljednost ili neozbiljnost Konakovića, što nimalo nije korisno u ovakvim situacijama kada je navodno cilj poslati poruku jedinstva.

Tako je mnogima upala u oči činjenica da Konaković na sastanak nije pozvao nikoga iz Naše stranke i SDP-a. Lider Naše stranke, Edin Forto sam se isključio tvrdnjom kako on nije Bošnjak, dok nije jasno zašto nije pozvao predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, budući da ova stranka, iako multietnička, artikulira i predstavlja i bošnjačke nacionalne interese.

Također, nejasno je također po kojem je kriteriju na skup pozvan Šemsudin Mehmedović, lider novoformirane partije koja još nije učestvovala ni na jednim izborima, a nije pozvan recimo Mirsad Hadzikadić, lider Platforme za progres. Postoji naravno još čitav niz predsjednika drugih partija koje nemaju naročiti utjecaj u političkom životu BiH ali nisu dobile poziv za razliku od npr. predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića. 

Izostavio je Konaković sa spiska, što je pomalo nevjerovatno, i formalno prvog Bošnjaka - predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Izostavio je i dvojicu svojih stranačkih kolega koji obavljaju neke od najstaknutijih pozicija u Bosni i Hercegovini - predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemala Ademovića. Na kraju krajeva, izostavio je sa liste pozvanih i potpredsjednika Federacije BiH iz reda Bošnjaka - Refika Lendu. 

Posebno je pitanje zašto je Konaković ignorisao sve Bošnjake izvan politike, kao da recimo bošnjački akademici, umjetnici, vjerski predstavnici i svi drugi ne mogu doprinijeti proklamiranim ciljevima. 

Nekoliko mostarskih medija pod kontrolom Dragana Čovića, sarkastično zamjeraju Konakoviću što se na spisku pozvanih ne nalazi Demokratska fronta Željka Komšića, s obzirom da ovu partiju predominantno čine Bošnjaci. Čak je i Konaković javno tvrdio da je Komšić za člana Predsjedništva izabran glasovima Bošnjaka, pa je i zbog toga na sarajevski skup morao pozvati i nekog iz DF-a.

Biće ipak da je Konaković ovaj skupo organizirao navrat-nanos, kao reakciju na svesrpski skup Aleksandra Vučića 5. i 6. maja u Beogradu i ništa drugo. 

(SB)